Porodično nasilje i dalje predstavlja jedan od najvećih društvenih problema u Bosni i Hercegovini. Statistike pokazuju da porodično nasilje pogađa svaku treću ženu i jednog od četrnaest muškaraca, dok je svaka druga žena starija od 15 godina u BiH preživjela neki oblik nasilja. Ipak, više od 90% žrtava nikada ne prijavi nasilje policiji, što je povezano ne samo sa strahom od počinioca već i sa duboko ukorijenjenim društvenim i institucionalnim stereotipima.
O ovim izazovima, kao i o ulozi medija u izvještavanju o slučajevima porodičnog nasilja, govorilo se na okruglom stolu „Izazovi medijske komunikacije u slučajevima intimnog (porodičnog) nasilja u Češkoj Republici i Bosni i Hercegovini“, održanom u Sarajevu. Skup su organizovali Udruženje Dom kulture Sarajevo i Udruženje Poradna iz Praga, uz podršku Transition programa Vlade Republike Češke. Tokom okruglog stola posebna pažnja posvećena je i rodno zasnovanom nasilju kao najzastupljenijem obliku nasilja.
Stereotipi, poput ideje da je žrtva kriva za nasilje koje trpi, snažno se reflektuju u medijskom prostoru, od tradicionalnih medija do društvenih mreža i komentara na portalima. Upravo takvi narativi često obeshrabruju žrtve da potraže pomoć i prijave nasilje.
„Da, zaštita postoji i sistem postoji. Međutim, problem je što nije harmoniziran i što nedostaje kapaciteta. Žrtva može dobiti zaštitu, ali često ne vjeruje sistemu “, istakla je Jana Lolić Šindelková, ambasadorica Češke Republike u Bosni i Hercegovini.
Istaknuto je da ni razvijenije države nisu imune na stereotipe i pritiske prema žrtvama. Ipak, kvalitetni sistemski odgovori mogu značajno doprinijeti njihovoj zaštiti. Primjeri iz Češke pokazuju da unapređenja donose rezultate.
„Imamo novi zakon u Češkoj Republici koji obavezuje sve sudije da prođu specijaliziranu obuku za rad na osjetljivim slučajevima nasilja nad ženama i žrtvama seksualnog nasilja“, naglasila je dr. Lucie Hrdá, vodeća advokatica za ljudska prava u Češkoj i uvodna govornica okruglog stola.
Etika u izvještavanju jeste ključna obaveza medija, istaknuto je.
Učesnici su naglasili da su žrtve često izložene sekundarnoj viktimizaciji kroz neetičko izvještavanje: otkrivanje identiteta, senzacionalizam, brzopletost i neprovjerene informacije.
„Etika mora biti na prvom mjestu. Urednici i novinari imaju odgovornost da izaberu sigurnost, profesionalnost i tačnost, a ne senzacionalizam“, poručila je Selma Fukelj iz Media Centra.
Zaključci i preporuke
Na skupu je zaključeno da je neophodno:
– unaprijediti etičke smjernice za izvještavanje o nasilju
– izbjegavati stereotipe i sekundarnu viktimizaciju
– osigurati pravilnu anonimizaciju i zaštitu identiteta žrtava
– jačati saradnju institucija, novinara i civilnog sektora
– ulagati u obuke za pravosuđe i medije
– osigurati odgovorno izvještavanje u slučaju tekućih istraga
Okrugli sto je završio zajedničkim pozivom da se kreira sigurniji, profesionalniji i odgovorniji medijski prostor u kojem će žrtve nasilja biti zaista zaštićene, a njihovi glasovi saslušani.
