Nakon jučerašnje dodjele nagrada u Rektoratu UNSA jedna od 143 nagrađenih za naučno istraživačke radove je i prof.dr. Erna Karalija sa Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA. O svom istraživanju i radu govorila je za emsisiju Špica.
“U svakom slučaju svake godine ta nagrada predstavlja neki vid priznanja za ono što ste radili tokom čitave godine ali svakako i podstrek za dalja istraživanja, novi trud naredne godine. Moram istaći da je nama zaista značajno da je UNSA našao način da pokrene jednu ovaku inicijativu i da sigurno predstavljamo vodilju u regionu jer nije mi poznato da drugi univerziteti to rade. Nama istraživačima to predstavlja kako podsticaj za nova istraživanja isto tako za uključivanje mnogih saradnji jer svaki taj rad nije rezultat pojedinca nego velikog broja ljudi koji se krije iza toga i saradnje kako sa domaćim institucijama tako i sa međunarodnim institucijama”, kazala je Karalija.
Kada govorimo o radu za koji ste dobili nagradu, o čemu se zapravo radi, šta je bio fokus, šta je bila tema?
“Bodove koje sam dobila ove godine su rezultat u dvije oblasti. Jedna oblast su bila aktivna svojstva istraživanje komponenti koje mogu doprinijeti liječenju ljudi odnosno ljekovitosti biljaka, a druga oblast jeste memorija kod biljaka to jeste tolerancija stresa različitog koji je porijekom iz spoljašnje sredine i odgovor biljaka na ovaj stres te na koji način biljke mogu prevazići stres uz našu malu pomoć sa naučne strane” kazala je Karalija.
Kroz šta ste sve prolazili u toku samog istraživanja, do kakvih novih informacija ste dolazili?
“Trenutno se bavimo proučavanjem ljekovitih biljaka sa područja Bosne i Hercegovine u saradnj isa kolegama sa botanike i Hrvatske, a ono št oje fokus moje labaratorije trenutno jeste proučavanje otpornosti biljaka ka stresu. M ise bavimo prajmingom, prilagođavamo biljke tretiramo ih prije same sjetve, da li se radi sada o prirodnim biljkama odnosno autohtonim vrstama. Ono što mi pokušavamo da uradimo jeste da te biljke postanu otporne na visoke temperature, pojave poplava, različitih stresnih situacija koje su produkt klimatskih promjena i na taj način očuvamo kako prirodni biodiverzitet biljaka ali isto tako da damo neki input nekim realnim istraživanjima i primjeni tih istraživanja kroz adaptaciju poljoprivrednih kultura i pomoći poljoprivrednicima”, kazala je Karalija.
Naša zemlja je bogata biodiverzitetom i različitim biljnim vrstama, ističe Erna Karalija.
“Ono što mi vidimo jesu promjene temperature, vlage, padavina itd. one nevidljive pojave koje prate klimatske promjene jesu pojave veće količine kontaminanata u zemljištima upravo zbog tih poremećajima padavina”, kazala je profesorica.
-
-
-
-
