Povodom najavljenih ekstremno visokih temperatura i narandžastog upozorenja koji ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana, u emisiji “Sarajevsko jutro” gostovao je prof. dr. Šekib Sokolović, kardiolog.
Dr. Sokolović je naglasio da se trenutni toplotni talasi moraju posmatrati sa svom ozbiljnošću, upoređujući njihov utjecaj na javno zdravlje i društvo sa situacijom tokom pandemije.
“Smatram da toplotne talase treba posmatrati kao elementarnu nepogodu, slično kao što smo posmatrali pandemiju koronavirusa. Upozorenja koja se izdaju nemaju dovoljnu učinkovitost ako iza njih ne stoje konkretne mjere. Potrebno je donijeti odluke o zabrani javnih radova na otvorenom, posebno za građevinske radnike, u periodu od 11 do 16 sati, kako je to uobičajeno u mnogim evropskim zemljama”, istakao je dr. Sokolović.
Govoreći o reakciji organizma na visoke temperature (iznad 32°C i 35°C), dr. Sokolović je objasnio razliku između toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.
- Toplotna iscrpljenost predstavlja početnu fazu u kojoj se organizam pojačano znoji kako bi se rashladio. Dolazi do ubrzanog rada i lupanja srca, širenja krvnih sudova i pada krvnog pritiska.
- Toplotni udar je teže, kritično stanje koje nastupa ukoliko se ne reaguje na vrijeme. Karakterišu ga jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, pojava hladnog znoja, pa sve do gubitka svijesti.
Najteže posljedice ekstremnih vrućina trpe hronični bolesnici (posebno kardiovaskularni pacijenti), starije osobe i djeca, naglasio je dr Sokolović.
