Gostujući u emisiji “Špica”, ekonomski stručnjak i analitičar prof. dr. Ante Domazet analizirao je globalnu energetsku krizu uzrokovanu tenzijama na Bliskom istoku, te ponudio kritički osvrt na mjere koje Bosna i Hercegovina (ne)provodi kako bi zaštitila svoje građane.
Globalni potresi i “psihološka” cijena nafte
Govoreći o krizi u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi 20% svjetske trgovine naftom, Domazet ističe da situaciju ne diktiraju samo ekonomski zakoni, već politika i psihologija.
“Ekonomija nije samo matematika. Na nju utiču politički motivi, populizam, ali i strah potrošača. Trenutno imamo ‘eksploziv’ cijena energenata. Iako zapadna hemisfera fizički manje zavisi od Bliskog istoka, biznis nafte je globalan – poremećaj na jednom kraju svijeta automatski podiže cijene na našim benzinskim pumpama”, pojašnjava Domazet.
BiH kao energetski ovisnik: Gubitak od milijardu maraka
Profesor je iznio frapantne podatke o energetskoj ovisnosti Bosne i Hercegovine, koji direktno utiču na pad životnog standarda:
Uvoz energije (prošla godina): 3,5 milijardi KM.
Izvoz energije: 1,1 milijarda KM.
Neto rezultat: Ogroman deficit koji guši domaći bruto društveni proizvod (BDP).
“Svaki rast cijena nafte ima multiplikativno dejstvo – prvo poskupljuje prevoz, a zatim hrana i sve ostale potrepštine. To ne budi optimizam”, upozorava profesor.
Kritika “mainstreama”: Zašto je protiv ukidanja akciza?
Najintrigantniji dio gostovanja ticao se unutrašnjih ekonomskih mjera, gdje se Domazet oštro usprotivio općeprihvaćenoj ideji o ukidanju akciza na gorivo.
1. Pitanje pravednosti
Domazet smatra da je ukidanje akciza nepravedna mjera jer najveću korist ostvaruju oni koji najviše troše i voze.
“Ko najviše vozi? Slojevi društva koji mogu podnijeti teret. Dok su ulice zakrčene automobilima u kojima sjedi po jedna osoba, mi raspravljamo o mjeri koja bi tim ljudima omogućila da voze još više, umjesto da taj novac usmjerimo onima kojima je zaista potreban”, ističe profesor.
2. Demokratski deficit u odlučivanju
On smatra poraznim što se u javnosti vrti samo jedan prijedlog, bez alternative:
“To je odraz demokratskog deficita. Nemamo spektar mjera o kojima diskutujemo, već se samo ‘ispali’ jedan prijedlog (ukidanje akciza) i svi ga prate. Ja se zalažem za to da se akcize zadrže, a da se prikupljeni novac kroz poseban fond usmjeri direktno najugroženijim domaćinstvima, poljoprivredi i radnicima u poteškoćama.”
Pozitivni pomaci: Distributeri spriječili nestašicu
Ipak, profesor je pohvalio određene poteze Federalne vlade, naglasivši da je BiH jedna od rijetkih zemalja u regionu koja nije osjetila stvarne nestašice derivata.
Kontrola marži: Vlast je fiksirala marže distributera u veleprodaji i maloprodaji.
Besplatni terminali: Država je ustupila skladišne prostore privatnom biznisu bez naknade.
Sigurnost snabdijevanja: Zahvaljujući ovim mjerama, stanje s zalihama je regularno i ne očekuju se prekidi u snabdijevanju.
Dok svijet čeka ishod pregovora između Amerike i Irana kao ključni faktor za stabilizaciju cijena, profesor Domazet poručuje da bh. vlasti moraju prestati s populističkim rješenjima i okrenuti se ciljanoj podršci onima koje kriza najviše pogađa.
-
-
-
-
