Pravosnažna presuda Miloradu Dodiku, kao i Izborni zakon Bosne i Hercegovine, jasno govore o tome da Dodik mora prestati obavljati dužnost predsjednika Republike Srpske. Nadležnost za provođenje presude dijelom je na Centralnoj izbornoj komisiji, a dijelom na sigurnosnim agencijama i Sudu BiH.
Naredni pravni korak nakon presude Dodiku je na CIK-u s obzirom na to da bi oni, u roku od 15 dana od donošenja pravosnažne presude, trebali oduzeti mandat Dodiku, a zatim u roku od 90 dana raspisati prijevremene izbore.
O oduzimanju mandata trebaju obavijestiti instituciju predsjednika RS-a, međutim sama odluka CIK-a nije garancija da će Dodik zaista odstupiti sa funkcije s obzirom na to da je i ranije kršio državne zakone te postupao samovoljno, za šta je u suštini i osuđen.
U slučaju kršenja mjere zabrane, što se u Dodikovoj presudi odnosi na zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS-a, Sud ima pravo odrediti mu zatvorsku kaznu u trajanju onoliko koliko mu je ostalo do ispunjena zabrane. To znači, ako odmah sad odbije odstupiti sa dužnosti, mogao bi dobiti šest godina zatvora.
Također, Sud BiH može izdati rješenje kojim nalaže sigurnosnim agencijama da ga sprovedu u zatvor, međutim slično rješenje je Sud BiH već jednom donio, a svi znamo da Dodik ipak nije završio u zatvoru, nego je potjernica ukinuta.
Sud BiH bi, u slučaju kršenja presude i mjere zabrane, naložio najvjerovatnije Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) da privede Dodika, a oni to imaju pravo spustiti na niži nivo, što je u ovom slučaju Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a.
Jasno je da entitetski MUP ne bi priveo Dodika, tako da ostaje pitanje da li će SIPA opet tvrditi da ga ne može sprovesti u zatvor kako je to bilo i u prethodnom periodu dok je za njim bila raspisana crvena potjernica.
U slučaju da policijske i sigurnosne agencije odbiju postupiti po zahtjevu Suda BiH, to bi za pravosudne institucije BiH značio veliki poraz jer same presude ništa ne vrijede ukoliko ih nije moguće sprovesti.
