Zbog ruske vojne prijetnje ostatku Evrope, mnoge evropske države uvode obavezno služenje vojske. Hrvatska je ovu obavezu najavila već iduće godine. U BiH o tome nema ozbiljnih razgovora. Obavezan vojni rok ukinut je prije više od tri decenije. Naša zemlja je 2006. formirala Oružane snage u kojem vojsku služe isključivo profesionalni vojnici. U istraživanjima koje je proveo Centar za sigurnosne studije, 90% ispitanika je ZA uvođenje obaveznog vojnog roka u BiH. Smatraju da je to odličan alat za sticanje discipline i radnih navika kod mladih.
Hrvatska sljedeće godine planira ponovo uvođenje obaveznog vojnog roka. Genralni štab Vojske Srbije, prošlog mjeseca, uputio je prijedlog predsjedniku Srbije da ponovo odobri uvođenje obaveznog vojnog roka, Da li treba ponovo uvesti obavezan vojni rok u našoj zemlji? Omladina s kojom smo razgovarali prilično je jasna po tom pitanju.
-Mislim da se treba uvesti vojni rok. Mislim i da niko ne treba smatrati da je muškarac ako nema hrabrosti da ode u vojsku. Svako treba da služi i da pomaže svojoj zemlji kada je ona u opasnosti – kazao nam je jedan sugrađanin.
-Taj vojni rok poboljšava snagu vojske, snagu naše države, snagu naše politike, tako da volio bi da se uvede vojni rok – riječi su drugog sugrađanina.
-Iskreno, mislim da bi se trebalo uvesti zato što muškarci, pogotovo naših godina ili stariji se ne smatraju muškarcima ako to odbiju. Ja bih lično volio isprobati i to iskustvo – kazao nam je još jedan sugrađanin.
Predsjednica Udruženja antifašista Općine Stari Grad, Enisa Čomić, smatra da je vraćanje obaveznog vojnog roka dobro jer su u vrijeme nekadašnjeg služenja vojske, ljudi bili više ljudi, te smo se više oslanjali jedni na druge. Sada se, kaže, više radujemo tuđem zlu, nego vlastitom dobru.
-Muškarci u ovom ratu bili su momci, zajedno smo bili u bazi, nisu znali pušku da koriste. Ne znaju da je drže, ne znaju ništa. Hajmo neka to bude neka sportska disciplina, da djeca znaju šta je to, da znaju čemu služi, u kojim situacijama i kako se s tim nositi, jer nije lahko gledati kroz cijev i nije lahko odrađivati neke stvari kao što je bio ovaj rat – kazala nam je Enisa Čomić.
Potrebno je najprije ispitati sve društvene, ekonomske i uopšte potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za takvom vrstom regrutacije, kaže Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije. Smatra da uvođenje vojnog roka ima brojne prednosti.
–Da se uvede malo više radnih navika, discipline kod naših mladih ali i da se da podrška društvu kroz participaciju u Oružanim snagama kako bi mogla provoditi svoje nadležnosti vezane za zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta BiH. Izaći u susret civilima kada se to zahtijeva od Oružanih snaga u slučaju nepogoda i svih ostalih nedaća sa kojima ćemo se zaista suočavati u narednom periodu – poručuje Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.
Stručnjak za sigurnost, Nedžad Ahatović, smatra da je uvođenje vojnog roka u našoj zemlji nemoguća misija. O svemu, kaže, treba da se izjasni struka, ali će politički dogovor o ovom pitanju biti teško postići. Mišljenja je da najava vojnog roka u Hrvatskoj koji bi trajao tri mjeseca – besmislena.
-Bez šest mjeseci do godinu dana apsolutno nema nikakvu svrhu jer se tek u tom periodu može na određeni način vojnik dovesti ustvari iz pozicije regruta u poziciju vojnika. Čitava bit vojnog roka je da se steknu vojničke vještine koje se kasnije mogu upotrijebiti, zlu ne trebalo. To je segment o kojem struka treba dati svoje mišljenje. Ono što jeste činjenica je da bi se na određeni način dala neka svrha omladini i da bi se oni s tim povukli sa ulice. – ističe Nedžad Ahatović, stručnjak za sigurnost.
No, činjenica je da brojne evropske zemlje uvode obavezan vojni rok. Razlog je realna opasnost vojnog sukoba NATO-a i Ruske Federacije u narednih deset godina. U opasnosti bi tada bila cijela Evropa, kaže Ahatović.
-Možda NATO do momenta dok mi budemo pristupali, donese odluku da sve zemlje uvode vojni rok. Onda ćemo morati to i mi. Tako da u tom kontekstu treba biti spreman. To je vrlo seriozno pitanje, to se ne može preko noći prelomiti, preko koljena, pa reći, sutra služenje vojnog roka. 175 miliona eura će Hrvatsku koštati na godišnjem nivou, a to je čitav budžet za naše Oružane snage, samo za vojni rok – riječi su Ahatovića.
U pitanju je kolektivni sistem sigurnosti, dodaje Ahatović, te je potrebno napraviti ozbiljno istraživanje da li nam je obavezno služenje vojnog roka zaista potrebno. Nije isključen globalni rat u budućnosti, zbog čega nadležni trebaju nove generacije pripremati za svaki scenarij.
