Svakodnevni gubitak Željeznica, ali i privrednih subjekata vezanih za željeznički saobraćaj je ogroman. Kako se stvari odvijaju, tako će biti i u narednom periodu. Naime, i nakon mjesec i po dana od poplava u Jablanici gdje je uništen dio željezničke pruge još uvijek sve stoji netaknuto, samo se gubici gomilaju. Umjesto nove pruge i deblokade robe koja čeka u Pločama na transport, a kako bi država prestala da gubi novac, imamo prebacivanje odgovornosti s jednih na druge, odnosno nadležnih vlasti i uprave preduzeća Željeznice Federacije.
Osim dnevnog gubitka koje Željeznice i kompanije vezane za njihov rad trenutno imaju, u pitanju su i dugogodišnji, ali i budući ugovori Željeznica, ali i opstanak određenog broja preduzeća. Najveći problem ima lukavački Gikil.
–Ovo ne možemo izdržati, ovaj dodatni logistički trošak ne možemo izdržati, sad u ovom mjesecu je stvarno upitna plata radnicima. Nije u pitanju samo 900 radnika Gikila, u pitanju je Željeznica Federacije. Željeznica bez Gikila i bez Mitala se može ugasiti, vjerujte mi neće više postojati. Ovo je ogroman problem, ali nažalost imamo određenu tišinu – istakao je Almin Suljić, direktor GIKIL-a.
–Ako nema Željeznica Federacije nema ni Željeznica RS-a. Sve je to povezano. Ono sto privrednike ljuti je što nadležne institucije ne sagledaju ukupnu posljedicu. Ovdje postoji vertikala odlucivanja po meni je NO Željeznica Federacije trebao imati hitnu sjednicu, krenuti od te odluke da je to situacija izuzetne hitnosti i da se da nalog direktoru odnosno upravi Željeznica da ide sa ubrzanim postupkom za nabavku radova usluge za radove u određenom iznosu tzv. pregovaračkom postupku bez objave – poručio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
Iz Željeznica Federacije naglašavaju da su oni odmah poduzeli aktivnosti i osposobili 16 km željezničkog saobraćaja, međutim za preostalo kažu da ne mogu samostalno, ističući činjenicu da je Vlada Federacije proglasila vanredno stanje, te da samim tim sve upute u daljem radu i funkcionisanju preduzeća se moraju koordinirati s Vladom, resornim ministarstvom, te federalnim štabom CZ.
–Početak daljih aktivnosti na ova dva lokaliteta zavisi od odluke koju će donijeti na sjednici Vade kao što je premijer i kazao. Rješenje, konačnu odluku će donijeti Vlada da li će se nastaviti da se uključi u izgradnju autoceste ili će se donijeti odluka da će to raditi Željeznice Federacije kad odluka dođe i bude da rade Željeznice mi ćemo odmah pokrenuti aktivnosti na sanaciji ta dva dijela – ističe Enis Džafić.
S druge strane federalni premijer ističe da se svi boje preuzeti odgovornost i preduzeti inicijativu da riješe nastali problem, te će zbog toga Vlada sve to presjeći na narednoj sjednici.
–Nažalost svi traže razloge, daj saglasnost ovoga, onoga, kad će doći ovo, plašeći se odgovornosti. Ja smatram da teška vremena traze teške odluke i odgovorno ponašanje i zbog toga će i oko toga odlučiti, odrediti Vlada, dati precizne zadatke i do sada je bio zaključak šta treba uraditi, ali su se svi ogradili i traže dodatno mišljenje, tako da ćemo donijeti odluku u kojoj ćemo vrlo jasno precizirati da se odmah počne sa sanacijom – poručuje Nermin Nikšić, premijer Vlade Federacije BiH.
Zašto se igraju igre bez granica, kada ekonomija trpi velike gubitke pita se i struka. Osman Lindov profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije naglašava da se željezniki saobraćaj morao direktno sanirati zajedno sa cestom.
–Nije mi jasno da interventna sredstva nisu prebačena Željeznicama i one bi vjerovatno vrlo brzo sanirale i uspostavile privremene tokove na tom dijelu, a neku veliku rekonstrukciju radit ćemo, ali ono što se moralo prespojiti da Željeznica funkcionise na tom dijelu. To je trebalo u nekakvih 15 dana odmah neposredno od poplava kako smo uspostavili cestovnu, tako smo trebali i željezničku komunikaciju. Nažalost da ni dan danas nemamo rješenja na tom dijelu, ne shvatajući značaj Željeznica i značaj tog koridora koji se i bez ovoga trebao štiti – istakao je Osman Lindov.
Na pitanje kada se može očekivati sanacija pruge, Lindov naglašava ako se ovakvim tempom nastavi – nikad. Navodeći činjenicu da još niko nije izašao s pravim rjesenjem i da ono ima realne osnove. Prema njegovom mišljenju jedino to može uraditi željeznicki operater, naravno uz pomoć vlade i društvene zajednice.