Djeca su informatički značajno pismenija od odraslih, no odgovornost za njihovu sigurnost na internetu u potpunosti snose odrasli. Osigurati im sigurno digitalno okruženje, osigurati ih alatima za zaštitu ali i uskladiti legislativu koja će adekvatno odgovoriti na sva krivična djela u oblasti cyber sigurnosti neki su od prioriteta. Pod sloganom „Zajedno za bolji internet“ Centar za sigurni internet u BiH ove godine je obilježio Dan sigurnijeg interneta. Najveći broj SOS poziva dobili su upravo za vrijeme pandemije.
Putem SOS linije u Centru za sigurni internet do sada su dobili 4200 poziva. Više od polovine poziva – samo u novembru 2021, zabilježeno je u vrijeme pandemije. Sve su se odnosile na zlostavljanje djece.
Zlostavljanje djece počinje emocionalnom eksploatacijom, cyberbullingom preko sextinga i zahtjeva za slanjem obnaženih fotografija. Nakon prve poslane fotografije slijede ucjene, nerijetko i zahtjev za fizičkim susretom. Brzina rješavanja slučaja zavisi od brzine prijave, nažalost veliki broj djece ali i roditelja često oklijeva u prijavljivanju. Djeca zbog ucjena predatora, a roditelji zbog stigme.
Osim pravovremene prijave, važno je raditi i na izmjeni legislative i usklađivanju bh zakona s konvencijama koje smo potpisali, što Centar zagovara. Često se slučajevi eksploatacije djece tretiraju kao dječija pornografija – što je sintagma koja je nedopustiva jer podrazumijeva dobrovoljnost koja se nikako ne može vezati s dobrovoljnim pristankom djeteta na bilo koji oblik iskorištavanja.
Iz centra naglašavaju kako se roditelji na stranici sigurno dijete mogu informirati o svim aplikacijama i alatima za zaštitu djece u digitalnom okruženju, ali i obratiti na linije za podršku ili prijavu.
-
-
-
-
