Stalni komitet Parlamentarne skupštine NATO saveza odlučio je da uspostavi novi status za zemlje koje teže članstvu u alijansi, te službeno odredio Ukrajinu, Bosnu i Hercegovinu, i Gruziju kao zemlje kandidatkinje, saopšteno je nakon jučerašnjeg zasjedanja u Talinu. Šta će ovakva odluka imati za posljedicu u praksi, da li je riječ samo o simboličnom potezu – pitali smo stručnjake za sigurnost.
Početkom marta ove godine, kada je Švedska i službeno postala nova NATO članica, iz Saveza je saopšteno kako vrata ostaju otvorena svakoj evropskoj zemlji koja je u poziciji preuzeti predanost i obaveze članstva. Ponovljeno je to i tokom zasjedanja Stalnog komiteta Parlamentarne skupštine NATO saveza.
–Sljedeće sedmice Estonija slavi 20 godina u NATO-u. NATO je učinio Estoniju jačom, u to nema sumnje, ali je naše članstvo učvrstilo Alijansu, pokazujući kako zajedničke vrijednosti mogu poboljšati kolektivnu sigurnost ne samo u Evropi već i u Afganistanu, Libiji, Iraku i dijelovima Afrike – istakla je Kaja Kallas, premijerka Estonije.
No, šta u praksi znači jučerašnja odluka – stručnjaci za sigurnost podsjećaju da za razliku od Sjevernoatlantskog vijeća koji donosi odluke na nivou Alijanse – Parlamentarna skupština NATO-a ima drugačiju, više savjetodavnu ulogu.
–Bosna i Hercegovina i Parlament NATO a surađuju već dugi niz godina i o ovome samo da kažemo možda malo prestrukturiranje rada NATO parlamentarne skupštine i svakako i simbolično priznanje za ove tri zemlje koje iskazuju namjeru da postanu punopravni članovi NATO-a – poručio je Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.
–Ja bih rekao da je to više simbolično što se tiče BiH, tu se ne mijenja ništa, mi se nalazimo u MAP-u, to je pretposljednja faza prije punopravnog članstva. Mi kao država potencijalna kandidatkinja je li imamo obavezu jednom godišnje izvršiti ili uraditi ANP, tzv. nacionalni plan? – ističe prof. dr. Mirza Smajić, šef Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija na Fakultetu političkih nauka.
Iako naša zemlje ove godine nije poslala ANP, odnosno program reformi – ispod radara BiH radi na tom planu. U prilog tome govori i činjenica da je Josip Brkić, kao predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om, boravio u Briselu, te je izvjestio članove Odbora zamjenika stalnih predstavnika NATO–a da je pripremljen nacrt Programa reformi 2023.
–Na tom političkom nivou imamo određenih problema, ali na ovom operativnom nivou i saradnje s NATO zvačnicima i posebno aktivnosti u okviru Oružanih snaga Taj proces ide nesmetanom dinamikom i očekivanom dinamikom kako bi, svakako se i NATO-u predstavilo da Bosna i Hercegovina ispunjava ono što se od nje traži – poručio je Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.
Potvrdio je ovo i ministar odbrane BiH na društvenim mrežama, kazavši da naša zemlja od svih zaintersovanih kandidata za pristupanje NATO savezu najbliža ostvarenju tog cilja. Dodaje da ministarstvo i Oružane snage BiH kontinuirano svoje aktivnosti, rad i planove usklađuju sa NATO standardima, bez obzira što pojedini politički akteri po nalogu Beograda i Moskve pokušavaju osporiti NATO put BiH.
