DNEVNIK TVSA/Mladi imaju nizak interes za političko angažovanje
Mladi ljudi trebali bi predstavljati dinamičnu snagu koja oblikuje sadašnjost i budućnost, no u našoj državi često su na društvenim marginama, a njihov položaj je kompleksan, obilježen različitim izazovima i mogućnostima. Mladi u regionu također su prilično nepovjerljivi prema demokratiji, ali i konzervativni, bilo da se radi o političkim stavovima ili odnosima prema drugom i drugačijem.
Ovako izgleda profil mlade osobe u Bosni i Hercegovini: odgađa samostalni život, ostajući ekonomski ovisan o roditeljima; ostaje u roditeljskom domu jer procjenjuje da je to najpraktičnije rješenje, a ako želi otići iz države, razlozi su uglavnom ekonomski; provodi više vremena na društvenim mrežama nego u samostalnim aktivnostima – Rezultati su nedavno provodene studije i Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu, koji istražuju stavove, mišljenja i pozicije mladih.
“Mladi ljudi jako puno vremena provode pred ekranima, odnosno koristeći dominantno društvene mreže i vrlo zanimljivo na taj način se informiraju. Kada gledamo njihov interes za politiku, on je, ja bih rekao u odnosu na ostale subpopulacije u BiH gotovo neprisutan, to znači da mlade jako malo zanima politika, primarno zato što je percipiraju vrlo negativno, odnosno s jednog negativnog aspekta”, ističe prof. dr. Amer Osmić, glavni autor studije o mladima BiH.
Mladi imaju i nizak interes za političko angažovanje.
58, 1% njih pokazuje minimalno ili nikakvo interesovanje za politiku, na medijalnoj sredini je 21, 9 %, a osnovno znanje o politici ima svega njih 30, 9 %, dok je prisutna i grupa mladih od 14,9% koji su priznali da nemaju gotovo nikakvo znanje o politici.
“Ako ne glasaju, ako učestvuju u politici institucionalno, ono što im je najveći fokus jeste online aktivizam što je po meni jako problematično zato što online aktivizam prvo ne rješava ništa, jednostavno imate jedan prostor u koji mislite da ste slobodni, a zapravo imate cenzuru, uzmite samo primjer propalestinskog sadržaja i šta biva sa propalestinskim sadržajem na društvenim medijima”, kaže Jasmin Hasanović, autor studije o mladima jugoistočne Evrope.
Smatraju i kako pripadanje političkoj stranci ili poznanstvo sa osobama na pozicijama moći mogu biti veći garant pronalaska posla nego ekspertiza i kvalitetno obrazovanje, te su u tom kontekstu slabo motivirani da ulažu u svoja znanja, vještine i kompetencije.
“Kada je riječ o obrazovanju, mladi ga ne percipiraju kao jedan od najznačajnijih segmenata, ali isto tako žele i imaju želju da imaju adekvatno obrazovanje, ali nisu spremni na one dimenzije koje iziskuje društvo koje je zasnovano na jednakim šansama. Jedna vrlo zanimljiva stvar kada je riječ o migracijama, prema dobijenim rezultatima, mladi ljudi imaju značajnu želju za odlazak iz BiH, ali nisu spremni u isto vrijeme da prime migrante”, dodaje Osmić.
Tri značajna problema koja mladi vide u narednom desetljeću su odlazak radne snage, nezaposlenost i korupcija. No, potrebno je povećati prilike za zapošljavanje, poboljšati kvalitet obrazovanja i jačati povjerenje u institucije, jer to mogu biti ključni koraci ka stvaranju bolje budućnosti za mlade u našoj državi.
