Mnogi građani trenutno su u poziciji da mijenjaju svoje potrošačke navike. Sve više se kupuje jeftinija hrana ili se čak izbacuju određeni prehrambeni proizvodi sa spiska za kupovinu. Rast cijena i inflacija doveli su životni standard stanovništva na niske grane. A poskupljenjima i dalje – nema kraja.
Cijene hrane, opravdano ili neopravdano su na visokom nivou, a potrošačka korpa iz mjeseca u mjesec raste. S druge strane, plate, čini nam se, uprkos blagom povećanju nikada niže. Građani sve teže izlaze na kraj s poskupljenjima praveći svakodnevno razne novčane kalkulacije,a u zavisnosti od trenutnih potreba.
Nažalost, u posljednje 3-4- godine u našoj zemlji se bilježi ubrzan proces osiromašavanja pogotovo srednjeg staleža. Sistemski se sve manje i manje može priuštiti za primanja koja su ostvarena iz rada, ističe prof.dr. Sanel Halilbegović, stručnjak iz oblasti finansija: Izražen je taj nesklad između pokrivenosti plata i cijene svih aspekata zivota. Sve je do vlade. Šta ona treba da radi treba da urade dvije stvari, da smanje direktne namete. I druga stvar o kojoj se malo govori a to je taksiranje visoko bogatih koji su u predhodnom periodu u velikom procentu replicirali svoje bogatstvo.
Obični građanin kupuje samo ono što mora jer mnogo je udara na kućni budžet. Situaciju otežavaju i nepovoljni vremenski uslovi koji utječu na poljoprivredne usjeve, pa su tako cijene voća i povrća mnogo više nego što bi trebale biti.
Rješenje za poboljšanje životnog standarada stanovniša naravno postoji, međutim u pitanje se dovodi volja vlasti. Osim usvajanja zakona o minimalnoj plati, od velikog značaja bilo bi i uvođenje diferencirane stope PDV-a čime bi se razgraničilo oporezivanje najosnovnijih artikala od luksuza.
