Darivanje krvi nije samo medicinski postupak; to je najviši akt ljudske solidarnosti koji direktno spašava živote. Iako podaci Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH pokazuju ohrabrujući rast broja humanista, jaz između prikupljenih doza i potreba u bolnicama postaje sve veći izazov.
Direktorica Zavoda, Aida Đozo, istakla je za TVSA da se Bosna i Hercegovina suočava s trendom koji je kulminirao u 2026. godini. Iako je protekla 2025. godina bila rekordna po broju darivalaca, situacija na terenu zahtijeva stalni oprez i nove zalihe.
U prošloj godini ostvarili smo povećanje broja darivalaca za 9,5%, što je u današnjem svijetu izvanredan rezultat. Posebno raduje podatak da imamo 50% više onih koji su krv darovali prvi put,” navela je Đozo.
Međutim, ovaj pozitivan talas humanosti sudara se s naglim porastom potražnje. Samo u februaru ove godine izdato je čak 15,5% više krvnih pripravaka nego u istom periodu lani.
Česta je zabluda da je jedna doza dovoljna za jednog pacijenta. Realnost u operacionim salama je mnogo kompleksnija. Dok darivalac može dati krv tek svaka tri ili četiri mjeseca, pacijentima u kritičnom stanju često su potrebne desetine doza u samo nekoliko sati.
Kao ilustraciju hitnosti, direktorica je navela primjer protekle noći: 36 pacijenata je primilo ukupno 93 krvna pripravka. Za samo tri pacijenta s masivnim krvarenjima izdato je čak 35 doza, kako bi im se praktično zamijenio cjelokupan volumen krvi u tijelu.
