Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH prati smjernice Evropske unije i Svjetske zdravstvene organizacije, skoro u potpunosti usklađena je djelatnost u dijelu transfuzijskog lanca sa preporukama Vijeća Evrope, a imaju i prioritete za narednu kalendarsku godinu.
Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH prim. dr. Aida Đozo u izjavi za Fenu naglašava da uvijek ima mali procent koji nedostaje, ali zdravstvo se, kako je kazala, ne može izvući iz konteksta kompletnog društva.
– U dijagnostici, koju mi radimo, nema improvizacije i sa 99 posto zadovoljavamo standarde. Isto je i za transfuzijski lanac. Transplantacijska medicina je vrlo zahtjevna, ali i tu smo jako dobri – kazala je.
Kako je naglasila, potreba im je adaptacija prostora (čista soba), koji moraju da opreme u narednoj kalendarskoj godini, u skladu sa zahtjevima lokalne regulative. Pojašnjava da se radi o prostoru namijenjenom za adekvatno čuvanje matičnih ćelija, neophodnih za proces transplantacije.
– Tu je bitan kontrolisan pristup, poseban dio gdje se matična ćelija priprema i tamo gdje se čuva (na minus 196 stepeni) do momenta kad se vraća pacijentu. To je jako zahtjevno, izazovno je – naglasila je. Ističe da i sad sve to rade, improviziraju ali nikako na štetu pacijenata.
Kako naglašava, Zavod zadovoljava misiju i ciljeve ‘da damo pravi pripravak, pravom pacijentu u pravo vrijeme, ali to stalno moramo pratiti i osluškivati šta se dešava vani’.
Za zalihe krvi i krvnih pripravaka prim. dr. Đozo kaže da su stabilne, uspijevaju osigurati zalihe.
– Ne mogu reći da imamo zalihe za pet dana, nema ih više niko u svijetu jer je globalna kriza. Ipak, nastojimo da to budu zalihe za dva do tri dana, tako da pacijent ne čeka na krvne pripravke – kazala je.
Ona naglašava da u ovom vremenu nije jednostavno osigurati dovoljne količine krvnih pripravaka, sigurnih krvnih pripravaka. Puno je negativnih trendova poput starosti populacije (mlađi ljudi daruju krv), pad nataliteta, odlazak stanovništva a s druge strane i porast obolijevanja.
– Dovoljno je pogledati godišta pacijenata. Sudeći po starosnoj dobi oni bi trebalo da budu davaoci krvi, a ne primaoci. Među negativnim trendovima su i bolesti koje limitiraju dostupnost darivalaca krvi jer samo zdrav čovjek može da daruje krv – naglasila je.
Kako je kazala, u godini koja slijedi očekuju malo više podrške osnivača institucije Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH.
– Naš osnivač je Federacija BiH, podsjećamo ih na važnost te institucije. To što smo tihi, ne znači da nemamo potrebe. Nadam se da ćemo, u narednoj kalendarskoj godini, realizirati važne projekte poput adaptacije čiste sobe ali i zanavljanje voznog parka što također smatram strateškim pitanjem – naglasila je.
Doktorica Đozo naglašava da oko pedeset posto zaliha krvni nabavljaju na terenu, izvan Zavoda, te da su im i zbog toga važna vozila.
Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH radi za sve pacijente za koje dobiju zahtjev, a na području Federacije djeluje još jedanaest transfuzijskih odsjeka koji djeluju pri bolnicama.
Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH obilježava 65 godina rada i 20 godina autologne transplantacije matičnih ćilija hemotopoeze. U biltenu, štampanom tim povodom, prisjetili su se historijata te zdravstvene institucije, brojnih aktivnosti i suradnika.
Taj dokument trajne vrijednosti prezentiran je prigodnim programom u Zavodu, a prisustvovali su zdravstveni djelatnici, neki od nosilaca vlasti kao i dva pacijenta kojima je svojevremeno urađena autologna transplantacija matičnih ćelija (koristi zdrave matične ćelije krvi iz pacijentovog tijela da bi zamijenila bolesnu ili oštećenu koštanu srž), prošli su krizni period i osjećaju se dobro.
