Naša historijska obaveza je da podržimo Srebrenicu, čitavu podrinjsku regiju i povratnike u cijeloj Bosni i Hercegovini – poručio je u intervjuu za Fenu federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, naglašavajući da će ministarstvo nastaviti ulagati u projekte koji direktno mijenjaju život ljudi na terenu i da se svaki korak planira u skladu s realnim finansijskim tokovima i zakonskim obavezama.
Ministar je istaknuo da vjeruje kako će uskoro biti spreman Nacrt budžeta Federacije za narednu godinu. Naglasio je da ministarstvo poznaje okvir sredstava s kojima raspolaže i da utrošak uvijek planira na osnovu prethodnih godina, uz napomenu da eventualno povećanje zavisi o finansijskim tokovima u 2026. godini.
Dodao je da je sljedeće godine planirana implementacija fiskalizacije, gdje se također nada izglednom povećanju socijalnih izdvajanja.
Zakonska usklađivanja, minimalna plata, penzije i lančani efekti na socijalna davanja
Govoreći o najavljenom povećanju socijalnih izdvajanja, Dizdar je precizirao da postoji zakonska obaveza usklađivanja penzija i minimalne plate, što mora biti provedeno u skladu sa važećim zakonskim propisima. Takva usklađivanja često posljedično povlače povećanja drugih izdvajanja.
– Roditeljima i starateljima izdvajanja se vežu za minimalnu platu, pa je i to poraslo 80 posto na početku ove godine zajedno s rastom minimalne plate, kada je ona porasla na 1.000 KM i ta izdvajanja su porasla – rekao je.
– Samim tim i dječji doplatak, koji je sa 130 porastao na skoro 200 maraka po djetetu – dodao je.
Ministar vjeruje da će doći do značajnijeg povećanja penzija u narednoj godini.
– Mislim da će se Vlada potruditi da, i mimo redovnog usklađivanja koje bi trebalo podrazumijevati rast od nekoliko procenata, dođe do dodatnog povećanja penzije – naveo je.
Na pitanje o povećanju minimalne plate u FBiH krajem ove godine, potvrdio je da je neminovno, da u skladu sa zakonskim propisima, dođe do određenog povećanja u skladu s procentom inflacije.
Javni poziv za obnovu kuća povratnika – kriteriji i prioritet najugroženijih
Ministar je pojasnio da su kriteriji ministarstva za obnovu kuća povratnika sasvim jasni i transparentno posloženi. Prilikom apliciranja, povratničke porodice moraju priložiti najobavezniji dio dokumentacije, prije svega dokaz o povratku i kretanju (da su se vratili na prijašnje mjesto prebivališta), kućnu listu i dokaz o povratku. Dodatni kriteriji uključuju boračku pripadnost, broj članova domaćinstva, socijalni status porodice, kao i broj mladih članova domaćinstva.
– Oni ljudi koji budu imali najviše bodova po svim tim kriterijima bivaju najviše rangirani i imaju prioritet u realizaciji – istaknuo je Dizdar.
Obrazovna podrška povratničkoj djeci i najavljena direktna pomoć studentima
Osvrćući se na objavljenu listu sufinansiranja prijevoza učenika povratnika za školsku godinu 2025-2026., Dizdar je naglasio da se sredstva uplaćuju direktno na žiro račune djece odnosno njihovih roditelja (za osnovce i srednjoškolce).
– U toku sedmice smo objavili konačnu listu i uplata 400 KM će biti potpuno transparentno, direktno uplaćena na račun tih porodica – rekao je, naglasivši novi nivo transparentnosti i potpunu demokratizaciju utroška sredstava “gdje ljudi doslovno na svojim džepovima” vide podršku.
Dizdar je podvukao da je ovo prvi put u mandatu Vlade da djeca povratnici u Federaciji imaju mogućnost ostvariti ovaj benefit, te da se prvi put na području cijele Bosne i Hercegovine realiziraju projekti podrške djeci osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta kao i studentima.
– Uskoro ćemo raspisati javni poziv za studente, gdje očekujemo da ćemo po studentu izdvojiti između 1.000 i 1.200 KM – dodao je, uz poruku da će “svaki aplikant koji zadovolji uvjete, a radi se o povratničkoj djeci koja studiraju, ostvariti to pravo i novac će mu se uplatiti na žiro račun.”
Podrška zapošljavanju povratnika u oba entiteta
Ministar je podsjetio da je prošle godine ministarstvo osiguralo sredstva za očuvanje radnih mjesta povratnika na području cijele Bosne i Hercegovine, ne samo entiteta Republika Srpska, i da su provedena dva javna poziva.
– Veća sredstva izdvajamo za zaposlene povratnike u entitetu Republika Srpska, jer je Federacija razvijeniji entitet, ljudi imaju dodatne mehanizme ostvarenja svojih prava – pojasnio je.
– Veća sredstva smo izdvojili za zaposlene povratnike u RS-u, oko 1.850 KM po zaposlenom povratniku, dok je u Federaciji taj iznos nešto niži – rekao je, naglasivši da ministarstvo nije vršilo nikakvu selekciju.
– Svaki poslodavac koji zaposli povratnika ostvaruje ovo pravo, uplaćuju mu se sredstva, a on je dužan najmanje deset posto uplaćenih sredstava direktno uplatiti povratniku kao dodatak na njegove lične prihode – pojasnio je.
Dizdar je objasnio da korist od projekta ostaje direktno zaposlenim povratnicima i poslodavcima koje žele podržati i ohrabriti da nastave zapošljavati povratnike.
– Taj smo projekat realizirali na području cijele BiH, na području entiteta Republika Srpska smo ga realizirali dva puta – rekao je.
– Kada smo prvi put oglasili taj javni poziv, veliki broj poslodavaca nije aplicirao, nisu znali, jer se i to prvi put realizira. Imali smo upite da li planiramo ponovo, pa smo i ove godine raspisali da niko ne bi bio izostao. Zaista ne vršimo nikakvu selekciju. Bitno je da ljudi zapošljavaju povratnike, a od nas dobijaju ta sredstva – rekao je Dizdar.
Stanje u povratničkim sredinama
Kada je riječ o uvjetima i životnim navikama stanovništva u povratničkim mjestima, Dizdar je ocijenio da stanje zavisi od sredine.
– Kad dođete u Janju, stanje je ohrabrujuće. Veliki broj povratnika, koji su se potpuno integrirali u svoju matičnu zajednicu. Veliki broj uspješnih poduzetnika – rekao je.
– Međutim, u drugim krajevima, kao što je istočna Hercegovina, gdje je manji broj povratnika, i gdje, nažalost, postoje određeni incidenti, ljudi žive više u strahu nego u radosti – istaknuo je.
Tim ljudima je, kako je naveo, potrebna dodatna pomoć i podrška, zbog čega je u mandatu vlade ustanovljena besplatna pravna pomoć povratnicima.
Podsjetio je da entitet Republika Srpska pokušava legalizirati otete zemlje povratnika, te da je u saradnji s realizatorima projekta “Moj Grunt”, ministarstvo osiguralo pravnu pomoć i vratilo više od 1.000 dunuma zemlje povratnicima koja je bila oduzeta od institucija Republike Srpske, nastavljajući pružati podršku i drugima.
Ministar je nabrojao nekoliko eksponiranih slučajeva incidenata – u mjestu Meljine na području općine Sokolac, slučaj Bahrudina Guše iz Višegrada gdje je podignuta optužnica protiv počinioca, slučaj Osmana Mehanovića, kojeg su pretukli odrasli i maloljetnici, a počinioci su već osuđeni.
– Na početku je vođen proces protiv tog povrijeđenog momka koji je pretrpio teške tjelesne povrede, da je navodno on izazivao taj incident, što je apsurdno. Međutim, kada su zaista institucije stale iza tog mladića, dobijena je pravedna presuda – rekao je Dizdar.
Finansijska podrška zapošljavanju povratnika u lokalnim zajednicama
Na pitanje o općoj strategiji očuvanja sigurnosti i stabilnosti u zajednicama gdje ljudi žive zajedno, Dizdar je kazao da se ministarstvo trudi da iz Federacije učini koliko može, iako, prema njegovim riječima, postoje ozbiljne institucionalne prepreke.
– Fašističke i rasističke institucije iz Republike Srpske, javnim govorenjem i djelovanjem potiču na diskriminaciju povratnika – rekao je.
– Koliko god se potrudili to prikazati, to potiče nasilje nad povratnicima koje tretiraju kao “tumor koji treba ukloniti”, koji je prijetnja zamišljenom mitskom idealu Republike Srpske koja treba pripadati samo jednom narodu – kazao je.
Uprkos tome, ministarstvo pruža besplatnu pravnu pomoć i koristi druge resurse, te je prvi put osiguralo mjere finansijske podrške institucijama i lokalnim zajednicama koje zaposle povratnike.
– Ukoliko je jednoj lokalnoj zajednici, bilo u lokalnoj administraciji ili javnom preduzeću, zaposlen povratnik na neodređeno vrijeme, od godinu dana snosimo 70 posto bruto plate za tog povratnika – rekao je Dizdar te pojasnio da se na takav način potiče zapošljavanje povratnika.
Infrastrukturna podrška zajednicama
Govoreći o infrastrukturnim projektima, Dizdar je rekao da komisije ministarstva upravo rade na sortiranju aplikacija i bodovanju po Javnom pozivu za pomoć u realizaciji infrastrukturnih projekata, te da se ostavlja dodatnih 15 dana za dopunu dokumentacije kada je nepotpuna. Najavio je realizaciju niza infrastrukturnih projekata, od specifičnih lokalnih do općeg značaja.
– Realizirali smo najveću podršku Memorijalnom centru u Srebrenici otkad postoji ovo ministarstvo i izdvojili više od 600.000 KM za videonadzor, što je jedna od sigurnosnih mjera koje pomažu – rekao je.
– Memorijalni centar u Srebrenici je, nažalost, na udaru zbog negiranja genocida. Tamo smo napravili i heliodrom i realizirali niz projekata – rekao je ministar te dodao kako postoji historijska obaveza prema Srebrenici i podrinjskoj regiji, odnosno prema ljudima koji su preživjeli genocid u Srebrenici.
Investicije u SBK
Ministar je naglasio da je u Srednjobosanski kanton najviše investirano.
– Do sada smo u SBK uložili 12 miliona maraka, najviše od svih kantona – rekao je te dodao kako je SBK specifičan jer je skoro svaka sredina u kantonu povratnička zbog ratnih dešavanja, pomjeranja i kretanja populacije.
Od tog iznosa, pola je uloženo u infrastrukturne projekte, od asfaltiranja, rasvjete, do obrazovnih objekata, njihove sanacije i obnove.
– Značajan iznos je izdvojen za stipendije – dodao je Dizdar, navodeći da je oko 8.000 osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata prvi put u ovom kantonu dobilo stipendije, što predstavlja značajan porast izdvajanja. Također su osigurana sredstva za sanaciju stambenih objekata, gdje je utrošeno više od 2,5 miliona maraka od ukupnog iznosa.
Dizdar je kazao da su se posebno posvetili sredinama s određenom simboličnom vrijednošću te dodao da ministarstvo kontinuirano osigurava podršku Srebrenici, Stocu i svim istinskim povratničkim mjestima koja nose traumu iz ratnog perioda.
Život i egzistencija u Ahmićima i potreba za memorijalizacijom
Na pitanje o stanju života u Ahmićima, zaposlenju, egzistenciji i sigurnosti, ministar je rekao da u njegovoj komunikaciji s ljudima u Ahmićima vidi da jedan broj stanovnika zaista radi, iako poslovi nisu nužno u samom mjestu.
– Dosta ljudi radi u Zenici ili drugim krajevima i periodično dolaze u Ahmiće – rekao je.
– Imamo i dosta starije populacije, penzionera koji su prešli radnu dob, ali imamo i dosta djece, veliki broj ljudi koji tu žive. To je vrijedan kraj – dosta tih ljudi se bavi poljoprivredom i Ahmići su zaista živ povratnički kraj – napomenuo je.
– Volim čuti graju djece. Kad god dođete, vidite da je sportski teren vikendom pun djece. To je možda i najveći poraz zločinačke ideje koja je tu došla, ubila 116 ljudi, ta graja djece je, zapravo, vraćanje života koje govori da uprkos preprekama ljudi se vraćaju – dodao je.
Istaknuo je da još ostaje zadaća kantonalnih i lokalnih vlasti da osiguraju adekvatan prostor za memorijalizaciju.
– Ministarstvo je spremno izdvojiti sredstva za određeni muzejski prostor. Nažalost, do danas pitanje nije riješeno i očekujemo od nadležnih institucija da se pozabave tim pitanjima – poručio je.
Prema njegovim riječima, 70-80 posto kuća u Ahmićima nije imalo fasadu te je bilo potpuno neuvjetno i ljudi nisu mogli prezimiti u svojim kućama. Ministarstvo je donijelo odluku da na kraju mandata nijedna kuća u Ahmićima ne ostane bez fasade.
Potpuno zatvaranje kolektivnih centara u FBiH za nekoliko godina
Govoreći o zatvaranju kolektivnih centara u FBiH, Dizdar je rekao da je ministarstvo pokrenulo novo zaduženje s Evropskom investicijskom bankom (EIB) i završilo projektnu dokumentaciju, te da očekuje da projekat bude uvršten kao prioritetni za Federaciju i u strateški plan investicija, kako bi sljedeće godine krenula završna faza.
– Federacija je krenula u samostalnu realizaciju tog projekta, koji je prethodno bio vezan i za entitet Republika Srpska i određene institucije na državnom nivou, koje, nažalost, ne da nisu doprinosile realizaciji, nego su usporavale realizaciju projekata u Federaciji, gdje federalne institucije na to nisu mogle utjecati – rekao je.
– Federacija je sada samostalno krenula taj projekat, samostalno podižemo kredit i u narednih nekoliko godina ćemo zatvoriti sve kolektivne centre u Federaciji – istaknuo je Dizdar.
Saradnja s dijasporom i investicioni program za povratak
Sumirajući tekuću godinu, ministar je posebno izdvojio dva projekta realizirana u saradnji s bh. iseljeništvom. Prvi je rezerviran za udruženja koja rade s dijasporom, gdje ministarstvo izdvaja do 75.000 maraka za projekte koji se realiziraju u iseljeništvu, kulturne i sportske projekte, posebno usmjerene na omladinu.
Drugi projekat je investicioni program za iseljeništvo u Bosni i Hercegovini, u kojem ministarstvo podržava uspješne Bosance i Hercegovce iz zemalja u koje su otišli, a koji imaju želju i namjeru investirati u svoje matične sredine, iznosom do 150.000 KM za pokretanje biznisa u BiH.
– Imamo više uspješnih projekata Bosanaca i Hercegovaca koji se vraćaju u matične sredine, od manjih do većih biznisa – istaknuo je Dizdar, naglašavajući da je to i simbolički utjecaj, a ne samo finansijski, jer pokazuje da se ljudi vraćaju u BiH.
