Digitalno nasilje nad ženama: Gdje je granica i kako se zaštititi od online zlostavljanja?

Nasilje više ne stanuje samo na ulici ili iza zatvorenih vrata doma – ono se sve češće i intenzivnije preseljava u digitalni prostor.

Zastrašivanje, uhođenje, psihološko ponižavanje i zloupotreba intimnih snimaka postali su svakodnevica mnogih žena i djevojčica u Bosni i Hercegovini. Ipak, novije zakonske izmjene konačno pružaju snažnije mehanizme za borbu protiv ove pošasti.

Gostujući u emisiji Sarajevsko jutro na TVSA, prof. dr. Elmedin Muratbegović sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, pojasnio je šta sve obuhvata digitalno nasilje, s kakvim se pravnim izazovima susrećemo te kakve mehanizme zaštite žrtve danas imaju na raspolaganju.

Digitalni prostor kao novo polje zlostavljanja

Nasilje ne mora biti isključivo fizičko. U digitalnom dobu ono obuhvata ponavljano praćenje, neovlašteno upadanje u privatnost, ucjene, narušavanje psihičkog integriteta i, sve češće, zloupotrebu intimnih fotografija i video-snimaka.

„Digitalno nasilje nad ženama u stvari nije novina, ali praksa pokazuje da je to postala svakodnevna pojava koja se odvija već duže vrijeme, prateći razvoj tehnologija i komunikacije u online okruženju“, istakao je prof. Muratbegović.

Posebno zabrinjava činjenica da anonimnost na internetu i jednostavnost komunikacije često smanjuju kočnice kod nasilnika, dok kod žrtava stvaraju stalan osjećaj nesigurnosti i stresa.

Osvetnička pornografija i uhođenje: Novo krivično zakonodavstvo

Dugo se čekalo na adekvatnu pravnu reakciju. Iako je Bosna i Hercegovina među prvima ratificirala međunarodne dokumente i konvencije, primjena u domaćem krivičnom zakonodavstvu tekla je sporo. Ipak, izmjenama Krivičnog zakona i novim propisima o sprečavanju nasilja u porodici i nad ženama, stvorena je čvršća osnova za sankcionisanje počinilaca.

Među ključnim novinama u zakonodavstvu izdvajaju se:

• Zloupotreba snimaka sa spolno eksplicitnim sadržajem (tzv. osvetnička pornografija): Slanje ili javna distribucija intimnih materijala bez pristanka osobe više se ne tretira kao privatna tužba, već kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, s zaprijećenim kaznama zatvora i do pet godina.
• Online i offline uhođenje: Pritisci, nepoželjno praćenje i poruke u digitalnom prostoru izjednačeni su sa uhođenjem u fizičkom svijetu i podliježu krivičnoj odgovornosti.
• Psihološko nasilje i spolno uznemiravanje: Prepoznati su kao posebna krivična djela koja se mogu kombinovati s uhođenjem, dajući pravosuđu solidnu platformu za gonjenje nasilnika po službenoj dužnosti.

Kako reagovati i kome se obratiti?

Jedna od najvažnijih poruka jeste da žrtve ne smiju trpjeti nasilje i da nisu same. Danas su na raspolaganju konkretni mehanizmi brze zaštite:

1. SOS telefon 1265: Besplatan i dostupan broj na koji se mogu prijaviti svi oblici nasilja i zlostavljanja.
2. Hitne policijske mjere: Prema novom zakonskom okviru, policija ima ovlaštenje izreći hitnu mjeru zadržavanja nasilnika do 48 sati, o čemu odluku donosi u kratkom roku.
3. Zaštitne mjere suda: Sudovi mogu izreći zabranu prilaska i komunikacije (i u online i u offline prostoru) u trajanju od mjesec dana do tri godine, a kršenje ovih mjera strogo se kažnjava.

Edukacija i prevencija od najranijeg uzrasta

Profesor Muratbegović je naglasio da se slučajevi digitalnog nasilja i osvetničke pornografije sve češće bilježe i među populacijom osnovaca i srednjoškolaca.

Zbog toga je ključno preusmjeriti pažnju na edukaciju u školama – razgovarati s učenicima, nastavnicima i roditeljima na odjeljenskim zajednicama te ih upoznati sa zakonskim posljedicama neodgovornog i nasilnog ponašanja na internetu.