Danas je Svjetski dan hipertenzije-Tačno izmjerite svoj krvni tlak, kontrolirajte ga i živite dulje
– Obilježavanje Svjetskog dana hipertenzije pokrenula je Svjetska liga za hipertenziju te je prvi put održano 17. maja 2005. godine. Hipertenzija ili povišen arterijski krvni tlak je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Često tek sa pojavom oštećenja na raznim organima – najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, registriraju se i njegove visoke vrijednosti.
Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se temeljem samo jednog mjerenja. Ponavljano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka, koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara živinog stuba (mm Hg), potrebne su za dijagnozu hipertenzije, koja se postavlja kad je krvni tlak u mirovanju iznad tih vrijednosti u dužem vremenskom razdoblju.
Hipertenzija se klasificira na nekoliko načina, a najčešća podjela uključuje primarnu (esencijalnu) i sekundarnu hipertenziju. Takođe se koristi klasifikacija prema razinama krvnog tlaka i prema prisutnosti iili odsutnosti komplikacija.
Povišen tlak godinama ne mora pokazivati simptome, ali se kod nekih ljudi ipak javljaju simptomi poput boli i pritiska u glavi, crvenila lica, umora, smetenosti, mučnine, prekomjernog znojenja, uznemirenosti, osjećaja lupanja srca, zujanja u ušima, krvarenja iz nosa, smetnje vida.
Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika – smanjenjem unosa soli, uravnoteženom pravilnom prehranom, prestankom pušenja, izbjegavanjem prekomjernog konzumiranja alkohola, redovitom tjelesnom aktivnosti te održavanjem normalne tjelesne težine.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 posto slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20 posto i pretilost za oko 30 posto svih hipertenzija.
U 2022. godini esencijalna (primarna) hipertenzija je zabilježena kao peti vodeći uzrok smrtnosti i kod muškaraca i kod žena u Federaciji Bosne i Hercegovine.
