Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović se na “Druženju uz kavu” s novinarima u Sarajevu osvrnuo na završene pregovore o izmjenama Izbornog zakona BiH i ograničene izmjene Ustava BiH, kazavši da je što se tiče pregovaračkog procesa rečeno da se neće smatrati ni jedan djelić da je završen, dok ne bude čitava cjelina završena.
– Ali on je završen kao takav. Nama nije branio niko ni prije tog predgovaračkog procesa s ovim medijatorima, da sami sjednemo, dogovorimo se, stavimo u pralamentarnu proceduru ova rješenja, da li kroz zastupnike, da li kroz klubove, da li nekim zajedničkim džentlmenskim dogovorom – kazao je Čović.
Po njegovim riječima, dogovorili su način izbora izaslanika u Dom naroda Federacije BiH i definirali ga kao takvog.
– To je jedan koncept bio u jednom trenutku, u subotu je taj prijedlog kao cjelina svih drugih dokumenata bio stavljen na sto svima nama i o tome smo razgovarali. Taj dio smo dogovorili i dogovorili smo način izbora članova Predsjedništva BiH, što je opet jedan od ključnih dijelova koji se vežu za presude Suda za ljudska prava u Strazburu – naveo je Čović.
Pojašnjavajući način na koji su to dogovorili, kazao je da su uvjetno prihvatili da pričaju o članovima Predsjedništva po modelu elektora.
– U konačnici smo prihvatili, ako se čitav proces završi, da idemo s jednim konceptom to elektorskog bodovanja. Nisu to elektori, jer kod nas elektora nema kao osoba, kao u američkom sustavu – pojasnio je Čović.
Što se tiče Doma naroda, kazao je da je model koji je izabran u konačnici, “većina apsolutno prihvatila, definiran na način da napravimo ad hoc klub nakon procesa izbora, i sve one koji se predstavljaju Hrvatima, a u FBiH je ostao Klub Hrvata, Klub Bošnjaka, Klub Srba i Klub ostalih, zajednički prave ad hoc klub, sada to rade kroz 10 ad hoc klubova”.
– Znači sada bi to bilo zajednički. Na takav način Bošnjaci, na takav način predstavnici srpskog naroda i ostali. Onda oni po određenom modelu izaberu onih 17 predstavnika – pojasnio je Čović.
Kaže da je to u načelu stavljeno na sto “kao kompromis svih nas i u načelu je to prihvaćeno, s tim da je to onda uvjetovano drugim elementima koje je trebalo uvjetovati”.
Istaknuo je da nije ništa prihvaćeno, jer nije sve prihvaćeno.
– Onda se uvjetovalo Domom naroda, ovlastima Doma naroda, redukcijom ovlasti Doma naroda itd. – kazao je Čović.
Po njegovim riječima, činjenica da je ovo završeno na način kako je završeno “nekim političkim opcijama će odgovarati”.
– Čim nemate korekcija Izbornog zakona u tehničkom smislu riječi, nadzora izbora, jasno vam je da ima političkih opcija kojima odgovara takav status, jer dosad su mogli birati na način i kontrolirati izborne procese po različitim segmentima. Jedan od ključnih dijelova onoga što smo mi dogovarali, što je također usuglašeno je integritet izbornog procesa. On je možda najobimniji dio našeg dogovora, izuzev Centralne izborne komisije gdje smo mi kazali da mora biti potvrđen, jer je urađen mimo zakona i procedura, jer je prekinut jedan čitav natječajni proces koji zakon predviđa – kazao je Čović.
Mi smo, dodao je on, tražili da se sva mjesta koja spominju predstavnike jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda moraju u konačnici verificirati kroz domove naroda.
Odgovarajući na novinarsko pitanje šta sada, nakon što nisu uspješno završeni pregovori u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH, odgovorio je kako imaju još vjerovatno nešto mogućnosti da naprave kroz Parlamentarne aktivnosti.
– Da li će to uraditi neki klub, grupa zastupnika. To može i na taj način biti, ali besmisleno je to raditi ako nemate onaj sadržatelj koji bar nosi pola mandata, recimo u Zastupničkom domu to je 21, 22, a u Domu naroda bar onih devet. Bez toga to nema smisla raditi – kazao je Čović, dodajući da je to jedna od mogućnosti.
Čović je naglasio da ovo nije izmjena Izbornog zakona samo kao izmjena Izbornog zakona.
– Ona se dešava u krajnje politički zahtjevnom trenutku za BiH i za sve žitelje BiH. Vidjeli ste zaključke koje ste jučer imali u evropskim institucijama koji će vjerojatno u četvrtak i petak biti potvrđeni kao takvi. Onda oni stavljaju potpuno drugačije svjetlo na ono što mi radimo ovdje – kazao je Čović, dodajući da “nismo usamljeni s te strane”.
Dodao je da je činjenica da ima puno onih koji su, dok su trajali procesi i u Sarajevu i u Neumu pa i ovi sada, izjavljivali, od predstavnika različitih institucija koje ovdje djeluju, “kako će izbora biti šta god vi uradili”.
– Tada smo mi skrenuli pozornost da to ne doprinosi dogovoru – naveo je Čović.
Iamo mi, smatra on, još prostora i za takve razgovore ako mi njih želimo napraviti.
– Postavlja se pitanje šta dalje. Ja ću kao predstavnik i HNS-a i HDZ-a u petak imati sjednice predsjedništva i jednog i drugog tijale i otvorit ćemo to pitanje kao da su predgovori završeni, nemamo promjene Izbornog zakona, kako se dalje ponašati. Imamo zaključke izvanrednog sabora HNS-a koji su za mene i sve članove HNS-a obvezujući i sad ćemo izanalizirati šta smo uradili, šta nismo uradili i kako dalje – kazao je Čović.
On je istaknuo da još uvijek postoji mogućnost da neko pokrene proceduru na tragu dogovorenog, “da bar taj dio odradimo kroz izmjene Izbornog zakona”.
– Mislim da za to postoji prostor, za to nam treba natpolovična većina. Za ustavne promjene to ne vjerujem, jer za to treba dvotrećinska većina u oba doma. To je nemoguće postići – smatra Čović.
Upitan da li će HDZ inicirati takav prijedlog, odgovorio je da ovisi od razgovora koje će obaviti sa ostalim kolegama.
– Ja ću danas, sutra i prekosutra, zaključno s petkom, imati sigurno pet ili šest razgovora s predstavnicima bošnjačkog naroda, srpskog naroda, međunarodne zajednice i naravno u krugu HDZ-a i HNS-a, da vidimo je li to više racionalno. Ako je racionalno, nije problem da trošimo još 24 sata dnevno da do nečega dođemo, jer najvažnije je doći do tog dogovora. To rješava sve probleme, političke, a onda i sve druge i obrnuto. Ako ne dođe do njega, onda moramo vidjeti kako se dalje ponašati – smatra Čović.
