Članovi udruženja žrtava pozivaju na ukidanje prakse otkupa zatvorske kazne za ratne zločine

Pred zastupnicima državnog parlamenta u narednom periodu bi se trebao naći Prijedlog izmjena Krivičnog zakona BiH kojim bi se spriječila sadašnja mogućnost otkupa zatvorske kazne osuđenih za ratni zločin čija je izrečena kazna do godinu dana, a što je praksa kojoj se protive članovi udruženja žrtava.

Izmjene kojima bi se ukinula mogućnost otkupa kazne inicirao je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Saša Magazinovića koji je prijedlog uputio u parlamentarnu proceduru. Ovakvi slučajevi otkupa zatvorske kazne osuđenih za ratni zločin čija je izrečena kazna do godinu dana zabilježeni su, kako je naveo Magazinović, u čak osam slučajeva u posljednjih pet godina.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kazao je da u potpunosti podržava prijedlog što se tiče onih koji su presuđeni za ratne zločine i smatra da je to neophodno, imajući u vidu da su ionako male kazne koje se izriču, prenosi Fena.

– Otkup ne može zadovoljiti dio pravde koje očekuju žrtve. Kada je već izrečena kazna i ako je pravosnažna onda da bar osuđenik i odsluži taj dio kazne na koji se odnosi – istakao je Muratović.

Smatra da bi trebalo izmijeniti i pravilnik da se u evidenciju krivičnih presuda uvedu i presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kako bi izjednačili sva druga krivična djela sa onima koji su osuđeni u Hagu.

– Imamo situaciju da osoba koje su presuđene za najteža krivična djela pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju nema u evidenciji u BiH. Jednostavno zakon ih kao takve ne prepoznaje i mogu da obnašaju bilo koju funkciju, da se kandiduju gdje god žele kada odsluže kazne, odnosno kada se vrate u BiH – navodi Tahirović.

Predsjednica Udruženja “Žene žrtve rata” Bakira Hasečić kaže da je katastrofalno to da osuđeni ratni zločinci mogu otkupiti zatvorsku kaznu te da je potrebno odredbu zakona koja to omogućava ukinuti.

– Neshvatljivo je to da presuđeni za ratne zločine do godinu dana mogu otkupiti za 100 KM jedan dan, da mogu platiti i neodležati ono za šta su osuđeni. To je katastrofalno – kazala je Hasečić.

Ona je istakla da, iako postoje pravosnažne presude gdje su osuđeni ratni zločinci za silovanje i seksualno zlostavljanje, preživjele žrtve ne mogu da naplate obeštećenje, jer su zločinci već na vrijeme prepisali svoju imovinu trećim osobama.

-Pitamo se ako se naplati presuđenom ratnom zločincu kazna do godinu dana i nađe se na slobodi, gdje idu ta sredstva, u koji budžet, šta se radi sa tim sredstvima. Ako su već planirali ta sredstva zašto nisu obeštetili žrtve – pita Hasečić.

Naglašava da je praksa otkupljivanja zatvorske kazne ponižavajuća za žrtve, ali i za svakog normalnog građanina BiH.

Na izmjeni zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, zastupnik Saša Magazinović je radio zajedno sa TRIAL International BiH, a na osnovu preporuka Misije OSCE-a u BiH, ali prije svega na osnovu zahtjeva UN komiteta za eliminaciju diskriminacije nad ženama, koji je 2020. godine donio Odluku protiv BiH u kojoj se, pored ostaloga, od države traži da spriječi da osuđeni počinitelji ratnih zločina imaju mogućnost zamijeniti zatvorsku kaznu novčanom.

Iz TRIAL International BiH kazali su da se mogućnošću i praksom zamjene kazne zatvora novčanom kaznom šalje obeshrabrujuća porukama žrtvama ratnih zločina.

– Na ovaj način se direktno podriva njihovo povjerenje u pravosuđe, jer se sugerira da čak i oni koji su počinili najteže zločine, i koji su za to pravosnažno osuđeni, mogu ukoliko imaju sredstva, da kupe svoju slobodu i time izbjegnu sankciju i za najgnusnija djela. Istovremeno se onim žrtvama koje imaju status oštećenih u ovim predmetima oduzima jedinstvena prilika za dostizanje vida satisfakcije u vidu katarze kroz saznanje da je neko adekvatno kažnjen i odgovara za zločine koje je počinio. Bez takve satisfakcije i uz dodatno razočarenje ovom nepravičnom i nemoralnom praksom, proces rehabilitacije i pokušaj integrisanja takvog iskustva u njihov život, jeste uveliko otežan – kazali su Feni iz Ureda TRIAL International u BiH.

Podvlače da “ovakva praksa šalje i pogubnu poruku društvu na koji način se tretiraju ratni zločini – djela iz devedesetih koja su ostavila dubok trag na živote toliko građana Bosne i Hercegovine”. 

Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, dan zatvora se može zamijeniti za 100 KM. Isto toliko za otkup zatvorske kazne po danu predviđaju i Krivični zakon Federacije BiH i Brčko distrikta, dok Krivični zakon Republike Srpske propisuje da jedan dan zatvora vrijedi 50 KM, ukoliko se radi o kazni kraćoj od 12 mjeseci. 

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine će u narednom periodu odlučivati o Prijedlogu izmjena Kaznenog zakona BiH, koji je stavljen u redovnu proceduru. Za provođenje ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Budžetu institucija Bosne i Hercegovine, budući da ovaj zakon nema uticaj na njegove rashode.