Čampara o JPI: “Postoje određene nejasnoće za državnu imovinu i na koji način će se to regulisati” (video)

Gost Špice bio je zastupnik Naroda i pravde u Skupštini KS i delegat u federalnom Domu naroda Aljoša Čampara. Jedno od pitanja odnosilo se i na to što se često na sjednicama Skupštine KS nalaze izvještaji i planovi radaodređenih subjekata koji su stari po godinu ili dvije.

“Naravno da postoji način da se to promijeni kod samih osnivačkih akata pojedinih institucija. Ima u drugim parlamentima gdje se ovo ne razmatra na ovakav način i ja mislim da nema ni potrebe da Skupština baš o svemu raspravlja i donosi takve odluke. Ali, evo nebitno, dakle u propisima imamo onako propisano kako je da to mora doći na samu Skupštinu Kantona Sarajevo, ali dovoljno vam je kad jedna sjednica se desi na ovakav način da nije produktivna, da se ona prekine pa se onda prolongira, onda ste vi već u zakašnjenju mjesec ili dva. I ukoliko se dva, tri puta tako desi, onda dolazite u situaciju da vam po pola godine ili po godinu dana kasne neki izvještaj, gdje oni budu na vrijeme dostavljeni od same ustanove, nadzornog odbora – ukoliko ga ima ili upravnog odbora pa do ministarstva i Vlade, i onda kad dođe u skupštinsku proceduru, onda jednostavno imate to usko grlo gdje ne dolaze u pravo vrijeme i u pravom momentu ti izvještaji da se o njima raspravlja”, rekao je Čampara.

Čampara je komentarisao i projekat gradnje Južne plinske interkonekcije.

“Nama je to prije svega važno i sa aspekta ekonomije i da ne budemo ovisni samo o ruskom gasu. Pitanje je naravno i Evropske unije, Evropske komisije šta će se dešavati sa ruskim gasom prema nekim informacijama do 2027. ili 2028. godine će se on moći samo koristiti, ali evo ostaje da vidimo o čemu se tu radi. Međutim, naravno ovdje ostaje pitanje i same implementacije ovoga zakona, odnosno implementacije projekta gradnje projekta. Postoje određene još nejasnoće vezano za državnu imovinu na koji način će se to regulisati. Možda na jedan od načina je kao što je i kasarna “Maršal Tito” ovdje rađena. Naravno, državni nivo, prije svega institucije Bosne i Hercegovine moraju donositi tu vrstu odluka. Nisam baš siguran da će se u Parlamentarnoj skupštini u skorije vrijeme moći donijeti zakon o državnoj imovini, obzirom na oprečna mišljenja i stavove svih političkih stranaka. Mi, naravno, smatramo i mislimo da smo potpuno u pravu zato što nam to zapravo daju i odluke Ustavnog suda, da državna imovina može biti tretirana samo državnim zakonom i da je titular vlasništva državne imovine samo Bosna i Hercegovina, dok druge političke partije koje dolaze uglavnom sa područja RS-a smatraju da to nije tako. Da li će visoki predstavnik iskoristiti bonska ovlaštenja i donijeti tu vrstu zakona ili ćemo koristiti ovaj modus operandi koji je već viđen na primjeru kasarne “Maršal Tito” gdje je Parlamentarna skupština donijela odluku pa tako da je izuzeta ta imovina u tom smislu i dodijeljena američkoj ambasadi. Pitanje je ovaj kako će se ovo pitanje na kraju rješavati. Mislim da je to još jedan od preduslova i naravno zavisi od same firme koja će ovo graditi, zavisi od samih dostupnosti svih sredstava. Mislim da je projekat milijardu i po i pitanje samog vremenskog okvira koliko stvarno treba realno da se ovo sve uradi i završi. Ostaje pitanje implementacije, ono je pred nama pa ćemo vidjeti”, rekao je Čampara.