Predstavnici akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka potpisali su danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu “Izjavu o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini”.
Potpisivanje zajedničke izjave, kojom se iznosi stav o zlonamjernoj kampanji koja se vodi protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine i osuđuje pokušaj nametanja narativa o “sukobu civilizacija”, inicirali su Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Bošnjačka zajednica kulture, Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet i Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Izjavu su potpisali trenutni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović, bivši članovi Predsjedništva BiH, predstavnici iz reda zakonodavne i izvršne vlasti na državnom i federalnom nivou, kao i predstavnici političkih stranaka, te akademskih, kulturnih, dobrotvornih i vjerskih institucija Bošnjaka.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, uime inicijatora, zahvalio je potpisnicima što su se odazvali te ukazao na dvije poruke koje danas potpisnici izjave šalju.
– Kao prvo, iznimno je ovo važna poruka Bošnjacima, kao najbrojnijem narodu u BiH, da su se njihovi politički, akademski, vjerski, kulturni i društveni predstavnici okupili oko jedne važne društvene teme i da o njoj imaju nepodijeljen stav. Kao drugo, podjednako je važna današnja poruka i prema našim sugrađanima iz druga dva konstitutivna naroda, kao i drugim građanima ove zemlje, da nema odgovornih predstavnika bošnjačkoga naroda koji prihvaćaju narativ o podjeli društva i zemlje, niti javnog prostora u Bosni i Hercegovini. Narativ o ‘sukobu civilizacija’ i vjerskoj netrpeljivosti, nema sugovornika među bošnjačkim predstavnicima – poručio je reisul-ulema.
Dodao je da je ova poruka podjednako važna i za prijatelje izvan Bosne i Hercegovine, i na istoku i na zapadu.
– Naše povijesno iskustvo zajedničkog života s drugima i tolerancije među narodima i religijama, može da bude primjer svima, i mi ćemo tu našu vrijednost odlučno čuvati. Želim vam čestitati na hrabrom i odgovornom činu. Nadam se da ćemo se i ubuduće okupljati oko važnih narodnih i državnih tema i potvrđivati jedinstvene stavove o onome što su naše provjerene i trajne vrijednosti – kazao je reisul-ulema.
Danas potpisanom Izjavom se kategorično odbacuju tvrdnje o navodnoj ugroženosti kršćana i rasprostranjenom antisemitizmu u Bosni i Hercegovini, ocjenjujući ih dijelom šire kampanje demonizacije Bošnjaka i opravdavanja secesionističkih politika. Upozorava se da slični narativi imaju historijski kontinuitet i da su prethodili ratnim zločinima i genocidu nad Bošnjacima, te zahtijevaju reakciju pravosudnih institucija na govor mržnje.
Potpisnici istovremeno naglašavaju opredijeljenost za očuvanje mira i međusobnog poštovanja, te osuđuju svaki oblik netrpeljivosti prema bilo kojem narodu u Bosni i Hercegovini. U izjavi su istaknuti i historijski primjeri bošnjačkih rezolucija iz Drugog svjetskog rata i kasnije inicijative protiv ekstremizma, čime se potvrđuje kontinuitet antifašističkog i pluralističkog djelovanja.
Posebno se naglašava da Bosna i Hercegovina nije prostor “sukoba civilizacija”, nego društvo susreta različitih tradicija i identiteta.
Potpisnici ističu da je islam imao konstruktivnu ulogu u oblikovanju bošnjačkog identiteta, istu onakvu kakvu je imalo kršćanstvo u formiranju drugih evropskih naroda, pa tako i naroda koji žive s Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i u susjednim državama, te da taj identitet nije u suprotnosti s demokratskim i sekularnim uređenjem države.
Jasno se ističe da Bošnjaci, kao evropski narod, imaju pravo na puni politički subjektivitet, kao i svi drugi narodi, te da tvrdnje da ne mogu biti slobodan politički narod, sa svim svojim posebnostima, predstavljaju nastavak genocidnog projekta.
Također, upozorava se da historijski revizionizam, islamofobija i političke manipulacije predstavljaju prijetnju stabilnosti države.
Potpisnici Izjave potvrdili su i jasnu opredijeljenost za evropski put Bosne i Hercegovine, očuvanje mira i jačanje međureligijskog dijaloga, uz očekivanje da i međunarodni akteri ostanu dosljedni tim principima.
