Veliki petak zauzima posebno mjesto u hrišćanskoj tradiciji kao dan sjećanja na raspeće Isusa Hrista i njegovu žrtvu za spasenje čovječanstva. O simbolici ovog dana, ali i značenju Vaskrsa, govorio je protojerej-stavrofor Boško Tošović.
„Veliki petak je dan Hristovog raspeća i pokazuje brigu Boga za čovjeka. Čovjek je stvoren kao slobodno biće, ali upravo kroz tu slobodu dolazi i do mogućnosti izbora – između dobra i zla“, istakao je Tošović.
On pojašnjava da se u temelju hrišćanskog učenja nalazi stav da je Bog dobar, dok zlo nema sopstvenu suštinu, već predstavlja odsustvo dobra. Kroz neposlušnost i nepovjerenje prema Bogu, čovjek je, kako kaže, krenuo putem udaljavanja, ali se pokajanjem vraća svom izvoru.
„Pokajanje je put povratka Bogu. To je suština duhovnog života – stalna težnja ka dobru i oslobađanju od grijeha“, naglašava Tošović.
Poseban značaj Velikog petka ogleda se u Hristovoj žrtvi, koja se u hrišćanstvu tumači kao vrhunac ljubavi i poslušnosti. „Nema veće ljubavi nego da neko život svoj položi za bližnje. Upravo to Hristos pokazuje – i to bez gnjeva, moleći se čak i za svoje neprijatelje“, dodaje on.
Veliki petak, stoga, nije dan slavlja, već dan tišine, molitve i dubokog promišljanja. Vjernici se prisjećaju Hristove žrtve, ali i preispituju vlastiti odnos prema drugima i svijetu u kojem žive.
Govoreći o savremenom društvu, Tošović upozorava da i danas živimo u vremenu nepravde, gdje se ljudi često međusobno iskorištavaju. „Ovaj praznik nas poziva da se vratimo svojoj ljudskosti, iskonskoj dobroti i dostojanstvu koje nosimo kao bića stvorena po liku Božijem“, kaže on.
Vaskrs, koji vjernici obilježavaju u nedjelju, predstavlja pobjedu života nad smrću i novu nadu. „To je nova Pasha – prelazak iz prolaznog, zemaljskog života u vječni. To je suštinska poruka hrišćanstva“, zaključuje Tošović.
Veliki petak i Vaskrs zajedno čine srž hrišćanske vjere – put od žrtve i stradanja ka vaskrsenju, nadi i obnovi, podsjećajući čovjeka na vrijednosti koje nadilaze svakodnevicu.
Više u videu:
-
-
-
-
