Na današnjoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) iznosi svoj pripremljeni ekspoze. Ona je kazala da je potpisan dokument u kojem su navedene smjernice rada.
„Vjerujem da brzina kojom smo to postigli je samo jedan primjer kako ćemo raditi naredne četiri godine. Pokazalo se da je saradnja na zdravim temeljima između različitih konstitutivnih naroda moguća samo ako se opredijelimo na saradnju.
Svojim radom i djelovanjem uvijek sam jasno isticala kako je BiH moja domovina. Stanovnici BiH zaslužuju budućnost u kojoj ćemo se svi uvažavati. Moramo iza sebe ostaviti sukobe koji nas dijele. Prepoznali smo izazove kao što su odlazak mladih obrazovanih ljudi, globalna ekonomska i energetska kriza, ograničene ustavne reforme i izmjena Izbornog zakonodavstva. Pred nama su i brojne prilike, jedna od njih je i status kandidata, jer mjesto naše zemlje jeste i evropska zajednica.
Kao žena na čelu Vijeća ministara osjećam odgovornost, jer se žene suočavaju s nepravdama koje obilježavaju sva društva pa i naše“, istakla je Krišto.
Istakla je da njen ekspoze nikako nije detaljni program rada Vijeća ministara, već njeno viđenje nego samo njeno viđenje trenutne situacije i putokaz budućeg rada za period od 2022. do 2026. godine, koji je sistematizirala kroz devet poglavlja – evropske integracije, BiH i NATO, vladavina prava, sigurnost, reforma javne uprave, makroekonomska pozicija i ekonomija, vanjskotrgovinska politika i ekonomski odnosi, saobraćaj i veze te ljudska prava, izbjeglice, mladi i manjine.
Kada su u pitanju evropske integracije najavila je će u daljnjem radu nastojati učiniti sve kako bi se put Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji ubrzao te kako bi BiH kao država, društvo i svaki pojedinac osjetili veće koristi od reformi koje proces evropskih integracija zahtijeva.
– Koristit ćemo proces evropskih integracija kao pokretač drugih pozitivnih unutrašnjih promjena, koristit ćemo iskustva zemalja u okruženju koje su ostvarile korak više u tom procesu, kao i onih zemalja koje su završile taj proces i postale punopravne članice – kazala je.
Podvukla je da je u demokratskom društvu nedopustiva diskriminacija bilo kojeg pojedinca, a posebno diskriminacija jednog cijelog naroda, a kako bi se riješio taj problem, potrebno je raditi na ograničenim promjenama Ustava BiH i izmjenama izbornoga zakonodavstva.
– Sada kada BiH ima status kandidatkinje moramo se fokusirati na ispunjavanje svih preostalih uvjeta kako bismo otvorili pregovore o članstvu, što je potrebno učiniti u što kraćem roku – dodala je.
Najavila je i rad na programu ekonomskih reformi, kao jednom od temeljnih dokumenata u ovom procesu, a pažnja će se, kaže, posvetiti svim onim uvjetima iz “Zelenog plana” i “Povezivosti” kao ključnim sektorskim politikama EU-a.
Govoreći o putu ka NATO-u naglasila je da je osim evropskog, NATO put također važan vanjskopolitički prioritet Bosne i Hercegovine, jer integracija u NATO nije samo vojni nego i politički savez koji dijeli vrijednosti slobode, demokratije, pluralizma i konsenzusa.
– Evropska unija definirala je svim državama kandidatima niz preporuka za reformu pravosuđa koje će omogućiti učinkovitu primjenu zakona, smanjiti broj neriješenih predmeta i ojačati pravnu sigurnost svakog pojedinca – kazala je.
Najavila je da će se u tom pravcu usvojiti strategija za razvoj sektora pravde, koja je temelj i vodilja daljnjih aktivnosti te donijeti nove zakone o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom.
– Prioriteti su i daljnja reforma krivičnog zakonodavstva, posebno njegova harmonizacija, alternativno rješavanje sporova, uspostava nadzornog tijela za praćenje i provedbu Strategije za rad na predmetima ratnih zločina kao i poduzimanje nužnih mjera i aktivnosti za provođenje antikorupcijske politike – stava je Krišto.
Govoreći o poglavlju sigurnosti preciziranom u njenom ekspozeu, napomenula je da je područje sigurnosti danas vrlo dinamičan proces koji se posmatra kroz sistem primjene preventivnih aktivnosti, neizostavno prateći tehnološki razvoj.
Pojavom novih oblika opasnosti, gdje se transformiraju stari, a nastaju novi fenomeni, javlja se potreba za stvaranjem novih politika i sposobnosti odgovora na složenost kriza i nesigurnosti koje su gotovo stalne u današnjim uvjetima.
– U tom smislu radit ćemo na novim zakonskim propisima i strateškim dokumentima koji će unaprijediti sistem unutrašnje sigurnosti te ga učiniti učinkovitijim – najavila je Krišto.
Identificirala je područja u vezi s tim i to su područje borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, područje borbe protiv terorizma, a najavila je i da će se razviti i donijeti strateški dokumenti u području upravljanja migracijom i azilom, radi adekvatnog odgovora potencijalnim migrantskim valovima kao i održivog sistema upravljanja migracijama.
Govoreći o reformi javne uprave, kazala je da je ona ključna je za napredak Bosne i Hercegovine jer omogućava provedbu reformi i učestvuje u dijalogu s ključnim akterima pretpristupnog procesa kojemu je BiH posvećena, najavljujući da će se posebni napori usmjeriti na digitalizaciju.
Kada je u pitanju ekonomija podsjetila je da su ekonomska kretanja u prvoj polovini 2022. godine obilježena pojačanim inflatornim pritiscima i dvocifrenim rastom indeksa potrošačkih cijena.NATO,
