Ministri vanjskih poslova NATO-a nastojali su u srijedu uvjeriti zemlje u susjedstvu Rusije za koje strahuju da bi ih Rusija mogla destabilizirati dok se sukob u Ukrajini odugovlači, smanjujući opskrbu energijom i podižući cijene.
Fokus drugog dana sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a bio je na regiji Zapadnog Balkana, posebno na Bosni i Hercegovini, te na dvije bivše sovjetske republike, Moldaviji i Gruziji, koje obje imaju otcjepljene regije koje su okupirale ruske trupe.
Saveznici NATO-a obećali su u srijedu pomoći Moldaviji, Gruziji i Bosni i Hercegovini dok se suočavaju s pritiskom Rusije, rekli su generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i ministri, prenosi Reuters.
– Ako postoji jedna lekcija iz Ukrajine, to je da ih sada moramo podržati. Na različite su načine pogođeni ruskim uticajem, ali bolje je podržati ih sada nego vidjeti razvoj događaja koji ide u potpuno pogrešnom smjeru kao što smo vidjeli s invazijom na Ukrajinu ranije ove godine – rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Međutim, generalni sekretar NATO-a je pružio malo detalja o tome kakav će oblik ta podrška imati.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina rekao je da je jedna od najvažnijih stvari da se može oduprijeti pokušajima ruskog uplitanja i uticaja završiti formiranje vlasti nakon izbora.
Bosanskohercegovačka ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, pozvana na sastanak NATO-a, rekla je da je zabrinuta zbog namjera Rusije prema njezinoj zemlji.
– Imamo ruske zastupnike u našoj vladi i podjela u našoj zemlji je duboka – rekla je Turković.
