BiH i 30 godina od završetka ratnih dejstava zemlja s izraženim problemom minske opasnosti
Bosna i Hercegovina je i 30 godina od završetka ratnih dejstava zemlja s vrlo izraženim problemom minske opasnosti. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 822.87 km² ili 1,60 posto u odnosu na ukupnu površinu.
Područje Federacije BiH je posebno pogođeno jer se oko 2/3 minsko sumnjive površine nalazi upravo na prostoru FBiH. Od ukupne minsko sumnjive površine, prema podacima BHMAC-a na dan 31. decembra 2024. godine, na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 655.33 km² (78 posto), kazala je Feni glasnogovornica Federalne uprave civilne zaštite Majda Kovač, u povodu 4. aprila – Međunarodnog dana borbe protiv mina.
Napominje da je, prema prvoj procjeni Centra za uklanjanje mina u BiH, minsko sumnjiva površina u BiH iznosila 4.000,2 km² ili 8,2 posto od ukupne površine BiH.
– Iz navedenih podataka vidljivo je da je došlo do značajnog smanjenja minski sumnjive površine u BiH, ali je i poražavajuća činjenica da 30 godina poslije završetka agresije na našu domovinu mine i druga eksplozivna sredstva još uvijek predstavljaju prijetnju za bh. stanovništvo – ističe Kovač.
Nijedna minska nesreća u 2024. godini
Prema njenim riječima, u 2024. godini nije se dogodila nijedna minska nesreća. U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini stradala je 1.781 osoba, od čega 624 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih, od kasetne municije stradale su 232 osobe, od čega 43 osobe smrtno. Od ukupnog broja stradalih u poslijeratnom periodu, 185 žrtve su žene ili 10 posto, a 251 žrtava su djeca ili 14 posto. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH su stradala 134 deminera, od kojih 53 smrtno.
Kovač navodi da je smanjenje zagađenosti prostora minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata uvršteno među tri osnovna strateška cilja FUCZ.
