Berberović i Arifhodžić za Polis: Profesionalne kadrove treba reaktivirati, suviše je politika ušla u redove vanjskih poslova

Bivši bh. ambasador u Berlinu – Edin Berberović, sada direktor Direkcije za evropske integracije BiH i bivši ambasador BiH u 11 država – Nerkez Arifhodžić u novom izdanju Polisa govore o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine i njenom interesu o ulasku u EU.

O tome da li je jedan od savjetnika u budućem kabinetu budućeg člana Predsjedništva, Denisa Bećirovića, Arifhodžić kaže:

– Ne mogu potvrditi ništa jer kabinet nije kompletiran. Koliko znam radi se intenzivno na tome i ako budem dio toga biti ću pro bono (za opće dobro) i pomagati pobjedničkom timu i ubuduće.

Ovako Arifhodžić ocjenjuje vanjsku politiku BiH

– Ne treba očekivati suviše od vanjske diplomatije i očekivati da ukupnovanjski poslovi mogu značajnije iskoračiti prema svijetu ako situacija u zemlji ne odražava to što diplomatija treba predstaviti. Vanjski poslovi i ugled zemlje su ogledalo države. Živimo jedan period stagnacije i degradacije i period kada je došlo do dodatnog raslojavanja i društva i politika, i u tom procesu su i diplomatija i vanjski poslovi izgubili svoju oštricu. Treba napraviti sve što je moguće da se promijeni negativna paradigma i iskorači u drugom pravcu.

Dilberović o vanjskoj politici BiH

– Vanjska politika je kao i svaki drugi živi organizam podložna stalnim promjenama jer političke prilike u svijetu se iz dana u dan mijenjaju. Diplomatija je multidisciplinarna i ona nije podložna samo klasičnim političkim pričama, i kao takva podrazumijeva i druge oblike izgradnje odnosa – objasnio je Dilberović i posebno naglasio: “MVP je u najvećoj mjeri slika političkih prilika zemlje koju predstavlja“.

O predstojeće četiri godine BiH i njenim zastupnicima, Arifhodžić je istaknuo:

– Ne bih špekulirao o tome kako će biti sastavljena nova vlast. Istina je da od praktično prvog ministra nakon Dejtona, Jadranka Prlića, danas osuđenog ratnog zločinca, nije bio Hrvat na poziciji ministra vanjskih poslova BiH. Nije nelegitimno u tim rotacijama očekivati da to bude predstavnik hrvatskog naroda. Ima kadrova koji su kompetentni za vođenje tih poslova.

“Imamo paralelne politike koje nisu usaglašene” – podsjeća Arifhodžić.

– Imamo i dovoljno ljudi i pameti i znanja, a sad bih htio da političke snage pomognu da ponovo dođe do tog jedinstva, radi svakog čovjeka koji živi ovdje – zaključio je.

Arifhodžić o putu BiH u EU

– To je nezamjenjiv put, mi nemamo alternativu i zato je razvijanje u tom pravcu naš budući pravac.

Da li je moguć jedinstven stav BiH prema vanjskom svijetu, Dilberović kaže:

– Apsolutno jeste. Uloga politike, generalno, jeste bavljenje komplikovanim stvarima. Potrebno je samo malo dobre volje, ali volja koja se svodi na to >>biće ovako kako ja kažem i nikako drugačije<<, ne može dovesti ni do čega. Ne može biti onako kako jedan u BiH kaže jer je takav koncept vladavine, ustava i zakona. Stvar je dogovora. Kompromis je nasušna potreba ove zemlje.

O interesu BiH o ulasku u EU

– To je apsolutni interes. Ne postoji nijedan politički segment i partija u BiH koja je protiv procesa evropskih integracija, ono što je problem jeste da u BiH nekada sa riječi trebamo prijeći na djela.

“Biće kandidatski status do kraja decembra” – siguran je Arifhodžić.

Dilberović, dalje, objašnjava: “Regionalnom saradnjom pokazujete Evrope da ste spremni biti dio veće zajednice, jer ako nemate dobre odnose sa svojim prvim susjedima, niti oni s vama, onda teško da ćete moć naći zajednički jezik sa ostatkom članica EU. To je neki test.”

Arifhodžić šalje poruku da su nova generacija ljudi koji govore strane jezike.

– Znanje jezika danas kod mlađe generacije je daleko veće nego u prethodnim generacijama. Pitanje je kako su neki ljudi danas došli u diplomatsku službu, a da nemaju osnovnih ili dovoljnih znanja da mogu komunicirati na jednom od svjetskih jezika ili bar na jeziku zemlje domaćina koja primi tog diplomatu.

Dilberović, također, ističe da je znanje ključno u diplomatiji: “Mladi ljudi govore više jezika, i to jako kvalitetno. Isto tako mogli ste naći diplomate koji su govorili perfektno jezik, ali nije mu baš “plaho” služio jer nije znao šta reć na tom jeziku”.

Prisjeća se perioda kada su profesionalne diplomate bili “na cijeni“, za što kaže da se nada da će to vrijeme ponovo doći.

Arifhodžić i Dilberović dijele mišljenje da smo se izgubili u tome što je politika suviše ušla u redove vanjskih poslova i da profesionalne kadrove treba reaktivirati.

Cijeli razgovor pogledajte na YouTube kanalu TVSA