Povodom 5. novembra, Svjetskog dana romskog jezika, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ Indira Bajramović gostovala je u emisiji Sarajevsko jutro. Tom prilikom govorila je o važnosti očuvanja romskog jezika i kulturnog naslijeđa, položaju Romkinja u bosanskohercegovačkom društvu, te upozorila na ozbiljnu opasnost od nestanka ovog jezika u našoj zemlji.
„Jako je važno govoriti o identitetu, pogotovo o Romima i romskom jeziku u Bosni i Hercegovini, zato što ja mogu slobodno reći polako taj jezik izumire. […] Jezik je jedan od identiteta jednog naroda. Znači mi zbog toga se trudimo da očuvamo taj romski jezik u romskim zajednicama, jer jako malo Roma, nažalost, govori romskim jezikom kod nas.“
Bajramović je istakla da je u regiji situacija znatno bolja, gdje se jezik više upotrebljava i čak implementira u nastavne programe. U Bosni i Hercegovini su inicijative pokrenute još 2012. godine, uz potpisana obećanja nadležnih ministarstava da će romski jezik biti uveden kao fakultativna nastava sa segmentima istorije, kulture i tradicije, s ciljem smanjenja predrasuda i diskriminacije. Ipak, do danas taj plan nije u potpunosti zaživio, često uz obrazloženje o nedostatku nastavnog kadra.
„Ono što se govori godinama je da nemamo nastavnog kadra, iako je 2015. i 2020. nekoliko nastavnika i profesora imali obuku sa gospođom Hedinom Tahirović-Sijerčić, ona je naša najpoznatija romska književnica u Bosni i Hercegovini. Nažalost, to se još nije desilo. Ono što se dešava jeste u suštini da naš predstavnik ide po školama, razgovara sa djecom na romskom jeziku, ali to nije ušlo u sistem obrazovanja.“
Kao jedan od ključnih razloga zašto mlađe generacije sve manje govore maternji jezik, Bajramović navodi strah roditelja od diskriminacije i loših rezultata u obrazovnom sistemu. Mnogi roditelji svjesno izbjegavaju upotrebu romskog jezika u kući kako bi djeca lakše savladala većinski jezik i lakše pratila nastavu. Ovaj problem dodatno otežava nedostatak asistenata za romski jezik u školama i javnim institucijama.
„Kada djeca krenu u školu, ako ne znaju BHS jezik jer imaju jako loše ocjene, neki čak budu diskriminisani, neće onda da idu u školu. Tako da su roditelji odlučili da sa djecom razgovaraju što manje na romskom jeziku kako bi djeca bolje savladala većinski jezik i da mogu pratiti nastavu u školi.“
Kako bi se skrenula pažnja na ova važna pitanja i zakonska prava, najavljeno je održavanje niza okruglih stolova pod nazivom „Čuvajmo naš identitet“. Pored centralnog događaja 5. novembra u Sarajevu, planirana su okupljanja u Banjaluci i Tuzli. Cilj ovih aktivnosti je podsjetiti državu na njene obaveze prema nacionalnim manjinama, ali i ohrabriti romsku populaciju, posebno žene, da se aktivnije uključe u društveni i politički život.
„Smatram ako nema nas tamo na mjestima gdje bar možemo predložiti, gdje možemo sugerisati neke stvari, pa što da ne i na mjestima odlučivanja, niko neće govoriti o problemu Roma. Mislim da sve te osobe moraju biti uključene u javni društveni život, pa i politički, da bi mogle prenijeti sve ono što se dešava u njihovim zajednicama jer oni to najbolje znaju.“
Iako postoje brojni izazovi, Bajramović napominje da ima i pozitivnih primjera, poput inicijative u Mostaru gdje je uz podršku OSCE-a kreirana edukativna brošura o istoriji i kretanju Roma, koja može poslužiti u nastavi istorije i geografije. Na samom kraju, poslala je jasnu poruku povodom obilježavanja ovog važnog datuma, pozivajući cijelo društvo na inkluziju.
„Ovo bi bila poruka da se svi zajedno uključimo, da učimo ne samo romski jezik, jer mislim ako govorimo engleski, ako govorimo njemački, pa evo i turski, ne vidim razloga zašto se i romski jezik ne bi govorio.“, poručila je Bajramović.
Gostovanje pogledajte na linku ispod:
-
- Chicken Road Crash Game: How Mobile Players Manage Quick, Repeated Sessions
-
-
