Do jutros (09. novembra 2026.) podnesene su četiri ostavke delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zbog preuzimanja mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Podnesen je 21 zahtjev nosilaca izvršne funkcije za stavljanje u mirovanje mandata u zakonodavnom tijelu osvojenog na Općim izborima 2026. godine, i to: pet gradonačelnika/načelnika općina Pale, Odžak, Bosanska Krupa, Ilidža, Zenica; dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine; četiri ministra u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine; jedan ministar u Vladi Federacije BiH; jedan ministar u Vladi Republike Srpske; tri ministra u Vladi Srednjebosanskog kantona; dva ministra u Vladi Kantona Sarajevo i po jedan ministar u Vladi Bosanskopodrinjskog kantona; Vladi Zeničkodobojskog kantona i Vladi Tuzlanskog kantona.
– Također, podnesene su dvije ostavke nosilaca izvršne funkcije u Vladi Unskosanskog kantona zbog preuzimanja mandata osvojenog u zakonodavnom tijelu na Općim izborima 2026. godine. Podnesena je jedna Izjava o odbijanju mandata u Skupštini Posavskog kantona, te 20 ostavki u gradskom/općinskom vijeću, skupštini grada/skupštini općine zbog osvojenih mandata na Općim izborima 2026. godine – kazao je za Fenu član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović.
Podsjetio je da su rokovi za konstituiranje organa vlasti u BiH propisani ustavima, zakonima, kao i poslovnicima o radu tih tijela.
– Prvi put, u implementaciji rezultata Općih izbor u Bosni i Hercegovini 2026. godine se primjenjuju odredbe člana 1.8a, 1.8b i 1.8c Izbornog zakona BiH, jer su one stupile na snagu u martu 2024. godine. Navedene odredbe se odnose na izabranog člana zakonodavnog organa i mirovanje mandata za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije – naveo je Arnautović.
Prema definiciji iz Izbornog zakona BiH „Izvršna funkcija“ podrazumijeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, člana Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njihove zamjenike, predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, člana Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, uključujući premijera, člana Vlade Republike Srpske, uključujući predsjednika Vlade, člana Vlade Brčko Distrikta BiH, člana vlade kantona, gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika, načelnika općine i zamjenika načelnika općine.
Arnautović kaže da je Centralna izborna komisija BiH ovo pitanje detaljnije propisala Uputstvom о stavljanju mandata u mirovanje i aktiviranju mandata u mirovanju.
Pojasnio je da Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o mirovanju mandata lica koje je izabrano u zakonodavni organ vlasti i dodjeli mandata sljedećem kandidatu s iste liste (redovne ili kompenzacione) s koje je izabrano lice s mandatom u mirovanju, te vodi i prethodni postupak, ako je potrebno, o utvrđivanju činjeničnog stanja. Mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva za mirovanje mandata o čemu Centralna izborna komisija BiH donosi odluku.
Sva prava i dužnosti u vezi s položajem koji se stavlja u mirovanje u skladu s ovim članom obustavljaju se za vrijeme u kojem mandat miruje. Kandidat koji zamjenjuje lice čiji je mandat stavljen u mirovanje uživat će sva prava i dužnosti vezane za položaj tokom perioda u kojem mandat miruje.
– Najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja izvršne funkcije, lice koje je stavilo mandat u mirovanje može podnijeti pisani zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH o aktiviranju mandata u mirovanju, odnosno o ponovnom obavljanju svog mandata. Centralna izborna komisija BiH apeluje da se poštuju prekluzivni rokovi propisani Izbornim zakonom i podzakonskim aktima.
Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o aktiviranju mandata i prestanku mandata kandidatu kojem je dodijeljen zamjenski mandat u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za aktiviranje mandata i o tome obavještava podnosioca zahtjeva za aktiviranje mandata i lice kojem prestaje dodijeljeni zamjenski mandat – pojašnjava Arnautović.
Dodaje da mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim u situaciji propisanoj članom 1.8а stav (2) Izbornog zakona BiH, kada mirovanje mandata traje do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju ili do podnošenja ostavke.
– Podsjećam još jednom da je lice koje je na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u BiH, a nosilac je izvršne funkcije iz člana 1.1a stav (2) Izbornog zakona BiH, i koje odluči da svoju izvršnu funkciju nastavi obavljati do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju, dužno do 10. novembra 2026. godine do 16.00 sati lično ili putem svog zakonskog opunomoćnika, u sjedište CIK-a BiH na protokol, dostaviti Izjavu o prihvatanju mandata, zajedno sa Zahtjevom za stavljanje tog mandata u mirovanje. Uz ove akte to lice je dužno dostaviti i akt o imenovanju na izvršnu funkciju (fotokopija) – naveo je Arnautović.
Isto tako, lice koje je na Općim izborima u BiH 2026. godine izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a ne obavlja neku od navedenih izvršnih funkcija, dužno je Izjavu o prihvatanju mandata dostaviti osobno ili putem opunomoćenog zastupnika na protokol CIK-a BiH ili putem zakonodavnog organa u koji je izabrano do 10. novembra 2026. godine u 16.00 sati.
– Nakon konstituiranja zakonodavnih organa na svim nivoima vlasti Centralna izborna komisija BiH i nadležna parlamentarna tijela će pristupiti provedbi posrednih izbora za izbor 15 delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, 28 delegata u Vijeće naroda Republike Srpske i za izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH – kazao je Arnautović u razgovoru za Fenu.
-
-
-
-
