Analiza prof. dr. Admira Mulaosmanovića: Zašto je pala Trojka, šta stoji iza pada DF-a i kakva nas vlast očekuje?
Opći i lokalni izborni procesi u Bosni i Hercegovini ponovo su ogolili sve slabosti, ali i političke realnosti složenog bh. sistema. Povodom izbornih rezultata, prekompozicije vlasti te geopolitičkih izazova, prof. dr. Admir Mulaosmanović dao je detaljan osvrt na trenutno stanje u zemlji, ističući da postizborni ishodi nisu iznenađenje, već logičan slijed ranijih političkih poteza.
Prema riječima Mulaosmanovića, val slavlja i razočarenja nakon izbora brzo će zamijeniti surova politička realnost i borba za formiranje stabilnih većina na svim nivoima.
Gubitak političkog potencijala i erozija Trojke
Komentarišući pad podrške strankama Trojke (SDP, Narod i Pravda, Naša stranka), posebno u Kantonu Sarajevo, Mulaosmanović ističe da se taj trend mogao naslutiti i znatno ranije. Projekt koji je kretao kao šira koalicija vremenom je gubio energiju, snagu i reformski potencijal.
Govoreći o iznenađujućem razočaranju u redovima Naroda i Pravde i Naše stranke, prof. dr. Mulaosmanović naglašava da su činjenice od samog početka pokazivale pad njihovog kapaciteta:
„Nakon izbora 2022. godine i načina na koji se formirala vlast, posebno na federalnom nivou uz intervencije visokog predstavnika i zanemarivanje volje dijela pobjednika, nastupila je velika kriza. Funkcionisanje parlamentarne većine bilo je izuzetno problematično jer se išlo ‘na silu’. Zbog odustajanja od vlastitih principa, nejasnih odluka i ružnih afera, javnost i glasači su reagovali onako kako se i očekivalo — uslijedila je kazna na izborima.“
Pad DF-a: Efekat izostanka Komšićeve kandidature
Jedan od upečatljivijih detalja izbornih rezultata jeste i drastičan pad broja glasova Demokratske fronta (DF) u odnosu na 2022. godinu.
Mulaosmanović se slaže s ocjenama da je ključni razlog toga personalne prirode. Birači su ranije primarno glasali za Željka Komšića kao ličnost i njegovu političku karizmu. Onog trenutka kada se Komšić nije mogao ponovo kandidovati za Člana Predsjedništva BiH, taj izborni legitimitet nije se u potpunosti prelio na stranku.
Ipak, Mulaosmanović napominje da DF ostaje parlamentaran na svim nivoima i da je sasvim logičan njihov potez da uđu u koaliciju sa SDA i Strankom za BiH (SBiH) kako bi formirali novu vlast.
Kanton Sarajevo: Trgovina resorima ili konkretne politike?
Govoreći o najavljenoj koaliciji SDA-SBiH-DF u Kantonu Sarajevo i najavama o prekompoziciji ministarstava — poput razdvajanja kulture i sporta ili spajanja resora obrazovanja — prof. dr. Mulaosmanović upozorava da reforme ne smiju biti plod političkih trgovina.
Osvrnuvši se na ranija loša iskustva kada su se resori pravili radi zadovoljavanja pojedinih političkih subjekata, naglasio je da pitanje obrazovanja, prostornog uređenja i komunalne privrede zahtijeva ozbiljan pristup. Glavni zadatak nove vlade morat će biti brza i efikasna uspostava politika koje olakšavaju svakodnevni život građana.
Državna i federalna vertikala: Prihvatanje političke realnosti
Na višim nivoima vlasti, Mulaosmanović poziva na politički realizam. Iako ističe da bi lično volio vidjeti građansku Bosnu i Hercegovinu po principu „jedan čovjek, jedan glas“, naglašava da za to trenutno ne postoji volja niti unutar zemlje, niti u međunarodnim krugovima. Američka administracija i međunarodni faktori jasno su stavili do znanja strukturu zasnovanu na tri naroda i dva entiteta. Pobjednici izbornih blokova — HDZ, SNSD i SDA sa svojim partnerima — imaju kontrolu u ključnim klubovima naroda.
Mulaosmanović smatra da pobjednicima treba prepustiti formiranje vlasti bez odlaganja, a ukoliko ne budu radili u interesu države, tražiti nova rješenja.
