U jutarnjem programu govorilo se o mentalnom zdravlju, s posebnim fokusom na depresiju, anksioznost i uticaj negativnih vijesti na svakodnevni život. Gost emisije bio je doktor Alem Ćesir, koji je istakao kako su teme poput ovih danas važnije nego ikada.
Na samom početku razgovora dotaknuta je i pozitivna atmosfera zbog sportskih uspjeha, za koje je Ćesir rekao da su rijetke prilike kada se „kao nacija možemo ujediniti oko nečeg lijepog i radosnog“, naglašavajući koliko takvi trenuci imaju značaj za kolektivno raspoloženje.
Govoreći o depresiji, podsjetio je da je riječ o bolesti koja postoji hiljadama godina, ali koja i danas ima „hiljadu lica“, zbog čega je često nije lako prepoznati. Kako objašnjava, jedan od najvidljivijih znakova jeste pad energije i volje. Osoba gubi snagu za svakodnevne aktivnosti, povlači se iz društva i prestaje raditi stvari koje su joj ranije bile uobičajene. „Jednostavno nema više tog voljno-nagonskog dinamizma“, pojasnio je.
Posebno je naglasio povezanost depresije i anksioznosti, ističući da, iz njegove perspektive, „temelj svake depresije zapravo leži u anksioznosti“. Sve, kako kaže, počinje osjećajem nelagode, tjeskobe i straha. Ako osoba ne prepozna te rane signale i ne pronađe način da se s njima nosi, postoji velika vjerovatnoća da će se stanje razviti u depresiju „u svom punom kapacitetu“.
Kada je riječ o anksioznosti, Ćesir ističe da ona nije nužno negativna. Određen nivo anksioznosti je normalan i dio je svakodnevnog života. Problem nastaje onog trenutka kada počne narušavati funkcionisanje – kada utiče na posao, odnose i opći kvalitet života. Tada, kako naglašava, treba razmisliti o traženju stručne pomoći.
Govoreći o društvenom kontekstu, ukazao je na to da je anksioznost kod nas u velikoj mjeri normalizovana. Zbog historijskih okolnosti, poput ratova, ekonomskih kriza i nesigurnosti, ljudi su generacijski naučili živjeti s konstantnim osjećajem napetosti. „Prosječan Bosanac i Hercegovac je gotovo uvijek napet“, rekao je, dodajući da takvo stanje mnogi doživljavaju kao uobičajeno, pa često i ne prepoznaju problem.
Na kraju razgovora osvrnuo se i na uticaj medija i negativnih vijesti. Prema njegovim riječima, način na koji doživljavamo svijet oblikuje se kroz tzv. bazična uvjerenja, koja se razvijaju još u ranom životu. Ako osoba odrasta u okruženju nesigurnosti, stvara sliku svijeta kao opasnog mjesta. U takvim okolnostima, stalna izloženost negativnim vijestima dodatno pojačava osjećaj straha i opreza, što može imati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje.
Ćesir zaključuje da je važno prepoznati vlastite granice i reakcije, te na vrijeme reagovati, jer mentalno zdravlje zahtijeva jednaku pažnju kao i fizičko.
Više u videu:
