Admir Mulaosmanović za TVSA: Mirovni pregovori nakon kratkog primirja, neizvjestan ishod i složeni odnosi snaga

Nakon kratkotrajnog primirja između SAD-a, Izraela i Irana, već sutra se očekuje početak mirovnih pregovora koji bi trebali donijeti rješenje za višesedmični sukob na Bliskom istoku. Ipak, prema ocjeni profesora dr. Admira Mulaosmanovića, ishod pregovora u ovom trenutku je izuzetno teško predvidjeti.

Kako ističe, situaciju dodatno komplikuje činjenica da je primirje narušeno novim izraelskim napadima na Liban, posebno na Bejrut, gdje je stradalo više od 250 ljudi, većinom civila. Takav razvoj događaja, smatra on, pokazuje da postoji namjera da se sukob ponovo eskalira uprkos formalnom prekidu vatre.

„Imamo potpuno kontradiktorne poruke iz Washingtona – jedan dan se govori jedno, drugi dan drugo. To podsjeća na klasičnu strategiju ‘dobar policajac – loš policajac’, što dodatno otežava razumijevanje stvarnih namjera“, naglašava Mulaosmanović.

S druge strane, Teheran, prema njegovim riječima, ima jasniji stav: insistira da Liban bude uključen u svaki konačni dogovor, te upozorava na mogućnost zatvaranja Hormuškog tjesnaca – jedne od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.

Govoreći o odnosu snaga, Mulaosmanović smatra da Iran trenutno ima blagu prednost u pregovorima. Ključni faktor je upravo kontrola nad Hormuškim tjesnacem, koji ima ogroman utjecaj na globalnu ekonomiju, posebno kada su u pitanju nafta, plin i njihovi derivati. „Svjesni su koliki pritisak mogu izvršiti na svjetsko tržište i koliko to utiče ne samo na SAD i Izrael, nego globalno“, objašnjava on.

Tokom trajanja sukoba već su zabilježeni određeni ekonomski pomaci, uključujući alternativne modele plaćanja, poput transakcija u kineskoj valuti juanu, kao i niz bilateralnih sporazuma između različitih država.

Iako je Iran pretrpio značajne gubitke tokom sukoba, režim je ostao stabilan, a ključni ciljevi Washingtona i Tel Aviva, uključujući brzu promjenu vlasti, nisu ostvareni. Upravo zbog toga, smatra Mulaosmanović, Teheran trenutno ima i određenu prednost u percepciji svjetske javnosti.

Jedno od najspornijih pitanja ostaje da li primirje obuhvata i prekid sukoba između Izraela i Libana. Prema njegovim riječima, iz perspektive Teherana i posrednika, uključujući Pakistan, jasno je da svi frontovi moraju biti dio sporazuma.

Međutim, nedavni napadi na Liban ukazuju na to da se ta odredba ne poštuje u praksi. „Izrael je pokušao da sav bijes zbog neuspjeha u ovom sukobu iskali na Libanu, i to na izuzetno brutalan način“, kaže on.

Predstojeći pregovori odvijaju se u izuzetno složenom geopolitičkom kontekstu, uz prisutne pokušaje dodatnog uključivanja međunarodnih aktera, uključujući Evropsku uniju i NATO. U takvim okolnostima, zaključuje Mulaosmanović, teško je dati jasnu prognozu: da li će pregovori donijeti pozitivan ishod ili novu eskalaciju, u ovom trenutku je zaista nemoguće sa sigurnošću reći.

Više u videu: