Ademović: Bilo bi loše da SAD skinu fokus s BiH

Gost večerašnjeg izdanja emisije Intervju TVSA bio je Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda PSBiH i predsjednik stranke “Crvene linije”.

Uplitanje interesa velikih sila preko leđa malih zemalja poput Bosne i Hercegovine nikada ne donosi dobro, ali ključni međunarodni akteri moraju postići konsenzus kada je u pitanju budućnost naše države, poručio je Kemal Ademović.

Ademović je naglasio da je za stabilnost Bosne i Hercegovine od presudne važnosti ostanak misije OHR-a i zadržavanje Bonskih ovlasti, koje služe kao direktna zaštita ustavnog poretka. Osvrnuo se i na ulogu Sjedinjenih Američkih Država, upozorivši da bi bilo kakvo smanjenje njihovog fokusa ili preispitivanje prisustva u BiH imalo izuzetno loše posljedice, s obzirom na to da su SAD najvažniji strateški partner zemlje još od 1995. godine.

“Ono što je za nas važno, to je za Bosnu i Hercegovinu važno da ostane misija OHR-a, da ostane visoki predstavnik i da ostanu te ovlasti, jer on je predviđen Dejtonskim mirovnim ugovorom i jedna je od instanci koja u određenim momentima štiti Ustav Bosne i Hercegovine. Imamo sada situaciju oko raspisivanja i pripreme izbora 2026. godine u Bosni i Hercegovini, da nije bilo intervencija visokog predstavnika, mi danas ne bi imali zakazane i raspisane izbore.”, kazao je Ademović.

Pitanje državne imovine je pitanje svih pitanja u posljednje vrijeme. Vi ste mnogo o tome govorili u proteklom periodu. Ovih dana u javnosti pojavio se dokument kojim se predlaže rješenje pitanja državne imovine u Bosni i Hercegovini. Imali ste, pretpostavljam, priliku da da pročitate kakva su to rješenja koja nudi ovaj dokument. Kakav je vaš komentar na to, s obzirom na to da ste upućeniu državnu imovinu?

“Ono što je pozitivno jeste da postoje ljudi u Bosni i Hercegovini koji se brinu i tragaju za rješenjima. To je dobro, to je pozitivno. Konkretno u rješenju, mene ne ohrabruje zato što je tu država i njeni organi su isključeni iz bilo kakve naknade od korištenja državne imovine, a u presudama Ustavnog suda se kaže država mora dobiti naknadu za korištenje svoje imovine. Pa naravno, neće dobiti naknadu za korištenje javnog dobra. Dakle, to su parkovi, trgovi, koji će biti na upravljanju i jesu i sada lokalnoj zajednici, nižim organima vlasti, ali kad su u pitanju koncesioniranja, gdje općina ili kanton u budućnosti ili entitet bi izdavala pod koncesiju, onda država mora bar 30–40% dobiti od te koncesije koncesione naknade. Dakle, država mora imati svoje prihode, ne treba da ovisi samo o ovome sada kako se formira budžet i da to rade entiteti i da izdvajaju iz PDV-a, ovaj, i svjedoci smo da su nedovoljna sredstva, da imamo institucije iz oblasti kulture, televiziju u Bosni i Hercegovini za koje nema dovoljno sredstava. Evo novog izvora sredstava, to su naknade za korištenje državnog zemljišta. To nije ništa novo, to je poznato svuda u svijetu, u Evropi. Država treba da ostane titular svoje imovine, ali kod upravljanja i raspolaganja treba da bude neko ko će davati i saglasnost i dobijati naknadu za to korištenje”, navodi Ademović.

Koja je to, gospodine Ademoviću, crvena linija ispod koje se ne bi smjelo ići kada je riječ o pitanju državne imovine? Jesu li to upravo ove presude Ustavnog suda?

Dakle, crvena linija kada je u pitanju državna imovina jesu presude Ustavnog suda zato što su u njima nabrojane i to šta je šta to spada u državnu imovinu i upravo ovo da država mora imati dio naknade od korištenja te državne imovine. Sva rješenja ispod toga su manjkava. Naravno, ja razumijem političare, oni tragaju za rješenjima, ja jesam za sva rješenja koja će jačati državu i njene institucije. Ne mogu nikako biti za rješenja koja će nju oslabiti.”, navodi Ademović.

Šta očekujete od ovogodišnjih izbora kada je riječ o ovoj političkoj organizaciji Crvena linija? Vi ste predsjednik te organizacije.

“Mi smo uspjeli u vrlo optimalnom roku da sakupimo potpise. Kao novoj organizaciji nam je to bila neophodnost. Uradili smo to vrlo organizovano, vrlo efikasno i prije samog isteka roka smo prikupili preko sedam, 5.700 tih potpisa. Sistem nam je prihvatio nekih 5.250. I tako je završilo i u CIK-u obzirom da smo mi bili rigorozni, mi smo sjali i dan prije isteka roka mi smo svoje papire pregledali i vidjeli smo, gdje ima bilo šta sumnjivo, to smo predstavili i rekli: „Ovo nećemo mi podnijeti kao…“ Olakšali smo i njima posao. Dakle, to je bio prvi preduslov. Imamo ambicije da iziđemo na svim nivoima vlasti, i za… za člana Predsjedništva, ovaj… i mislim u Kantonu Sarajevo recimo da idemo čak na pet zastupnika u Kantonalnoj skupštini, ako budu to fer i pošteni izbori, kako se govori da će biti. Dakle, imamo takav kapacitet, imamo organizaciju, a ovo prikupljanje potpisa je to i potvrdilo. Dakle, vrlo smo organizovani iako imamo vrlo kratko vrijeme i iza sebe i ispred sebe. Vrlo smo organizovani, odlična je energija. Odlična. Sad dolazim sa jednog sastanka, ovaj… odlična energija kod tih ljudi, to me jako i raduje, ohrabruje jer timski rad uvijek pobjeđuje. Znam kad se napravi dobar tim da on može jako puno.”, zaključio je Ademović.