U Bosni i Hercegovini, u posljednje četiri godine 1. 431 osoba počinila je samoubistvo, podaci su kojima raspolaže Centar za sigurnosne studije. Ovaj podatak alarm je koji zahtijeva veći angažman i kreiranje novog sistema vrijednosti o brizi građana kojima je mentalno zdravlje narušeno, poručuju stručnjaci.
Gotovo da ne postoji dan kada ovakvi naslovi ne pune stupce crnih hronika. U BiH svaki dan najmanje jedna osoba oduzme sebi život. Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH upozoravaju da je alarm odavno upaljen, jer prateći statistiku, pojašnjavaju, kako je situacija zabrinjavajuća, te da svi zajedno moraju raditi na rješavanju ovog gorućeg problema.
–Stopa samoubistava iznosi 8, 2 na 100. 000 i ona je najveća ako napravimo presjek od 2015. godine i dok u drugim zemljama bilježimo pad broja samoubistava, kod nas raste kontinuirano. Zabrinjavajuće je i to što se dva puta više na taj korak odlučuju muškarci i kod njih je stopa 12, 3 %a kod žena 5,8 % – kazala nam je dr. Adnana Dizdarević-Maksumić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Prilikom istraživanja Centra za sigurnosne studije, urađenom kako bi se skrenula pažnja javnosti na sve veći broj samoubistava, registrovan je 1. 431 slučaj. Već danas je znatno veći.
–Ovdje su brojevi na godišnjem nivou, 350 osoba se odluči na ovaj autodestruktivni i očajnički potez i nekako u crnim hronikama više se pažnje polaže na ubistva, što je opravdano, ali ne smijemo zanemariti ovaj problem i istražiti uzroke kako ne bi imali teže posljedice – istakao je Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.
I u Kantonu Sarajevo godišnje 35 do 40 građana odluči se na samoubistvo, podaci su MUP-a KS. Brine i podatak da je nažalost među njima sve više mladih osoba.
-Ono što nas posebno brine je povećan broj suicida među mlađom populacijom jer ih se sve više odlučuje na taj očajnički čin i nažalost uspijevaju u tome – kazala je dr. Adnana Dizdarević-Maksumić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
A okidači su društveno-politička situacija, nesigurnost, nestabilnost, ali i posljedice COVIDa i PTSP-a koji ostavljaju veliki trag na mentalno zdravlje stanovništva navodi psihijatar, Omer Ćemlović. Sve je više stanovnika s narušenim mentalnim zdravljem, a važno ih je i prepoznati i pokušati pomoći. Ukoliko vam osoba priča besperspektivno, ponaša se rizično, priča kako život nema svrhu ili slično, pomoć je sigurno potrebna, poručuje doktor Ćemalović.
-Mislim da je najbolje poći od toga da date osobi do znanja da je razumijete, da pokušavate da je razumijete da joj je teško, da pati, da ima problem, ali isto tako da sve ide u pravcu da dajete savjet na način da uvijek postoji izlaz, pa makar malo, kada su odškrinuta vrata izlaz uvijek postoji – poručuje prim. dr. Omer Ćemalović, psihijatar.
I zato, samo, saslušati nekoga s problemom može biti od velike pomoći, a “Nisi sam” su riječi koje su često mogu i odvratiti osobu od dizanja ruke na sebe. Zbog toga, svi mogu i moraju pomoći kako broj onih koji „odlaze u miru“ ne bi bio veći.
