Krug 99 – Halilović i Tursić o temi Bosansko pitanje u kontekstu evropskih političkih vrijednosti

“Bosansko pitanje u kontekstu evropskih političkih vrijednosti”, bila je tema ovonedjeljne sesije “Kruga 99”, o kojoj su govorili uvodničari prof. dr. Enver Halilović i dr. sci. Nermin Tursić.

Halilović je kazao da postojanje bosanskog pitanja danas nije nikome sporno.

– Ono nije nastalo bosanskom krivicom, već prije svega zbog nacionalističkog i velikodržavnog sukoba Srbije i Hrvatske koji je nastao raspadom SFRJ. S druge strane, zbog težnje Srbije i Hrvatske da okupiraju i anektiraju BiH i da je međusobno podijele – kazao je Halilović.

Po njegovim riječima, Dejtonski ugovor zaustavio je oružani sukob, “ali je proizveo politički rat”.

– Proizveo je mnogo političkih pitanja u Bosni i oko Bosne kojih ranije nije bilo. Ona se ogledaju i sastoje u sljedećim činjenicama – Dejtonski ugovor obavezao je Srbiju i Hrvatsku da obustave rat i kao njegovi učesnici potpišu mirovni sporazum s BiH, ali im je dao pravo na politički uticaj na BiH poslije rata, u miru – kazao je Halilović.

Dodao je da je državama, aktivnim učesnicima u ratu u BiH, data mogućnost da ono što nisu postigli u oružanom sukobu postignu u miru, politički.

– Dato im je pravo da potpišu separatne ugovore s administrativnim entitetima BiH. Bosanskohercegovački entiteti su dobili pravo da potpišu separatne ugovore o specijalnim odnosima sa susjednim državama, sa Srbijom i Hrvatskom – napomenuo je Halilović.

Kaže da potpisivanje specijalnih ugovora između bh. entiteta i susjednih država, po mnogo čemu znači političko ograničenje suvereniteta BiH. 

– Dejtonski ugovor je srpsko-hrvatsko, srbijansko-hrvatsko, a ne bosansko političko rješenje. Njime nije postignuto konačno rješnje bosanskog nacionalnog pitanja. Aktualna politička situacija u Bosni nije samo mirnodopska kulminacija srpskog iredentizma i separatizma, već i  ponovnog teritorijaliziranja tzv. hrvatskog prostora – kazao je, između ostalog, Halilović.

Naveo je da je “Dejtonski sporazum ili bolje kazano nesporazum,  proizveo političku, pravnu, dakle društvenu neravnopravnost konstitutivnih naroda na cijelom prostoru BiH”.

Istaknuo je da je Dejtonski sporazum legalizirao genocid i etničko čišćenje nad bošnjačkim i zločine i etničko čišćenje nad hrvatskim narodom u BiH, na prostoru koji se označava kao RS kroz naziv i političko ustrojstvo Republike Srpske.

– Evropski sud za ljudska prava dokazao je da svi građani u BiH nemaju jednaka ni pasivna ni aktivna izborna politička prava, ne mogu biti birani i ne mogu birati koga hoće. Građani BiH nemaju jedaku vrijednost glasa – naveo je Halilović.

– Osnovne političke nevrijednosti BiH kao države uređene po Dejtonskom ugovoru su: individualna i kolektivna međusobna ugroženost umjesto međusobne slobode; individualna i kolektivna društvena, pravna, politička nejednakost umjesto jednakosti; individualna i kolektivna društvena, pravna i politička neravnopravnost umjesto evropske vrijednosti i ravnopravnosti – istaknuo je Halilović.

Napomenuo je da su osnovne političke vrijednosti Evrope: sloboda, jednakost, ravnopravnost. To su temeljna načela konstitucije svake evropske zajednice-države.

– Bosanske i evropske političke vrijednosti su međusobno nesamjerljive – zaključio je Halilović.

Dr. sci. Nermin Tursić je kazao da nema nikakve dileme da su zajedničke temeljne vrijednosti jedan od najvažnijih faktora na kojima počiva Evropska unija i njeno članstvo od država članica.

– Međutim, na osnovu dosadašnjeg iskustva može se konstatovati da je unutar EU uspostavljen ugovorni konsenzus oko sadržaja tih vrijednosti, ali i pitanje koliko države članice u svojim nacionalnim sistemima primjenjuju ove vrijednosti. Jasno je da postoji određeno odstupanje između političkih ideala kojima se proklamira željeni društveni poredak i evropske živuće stvarnosti, kao što postoje uzroci i posljedice takvog stanja – kazao je Tursić.

One su za sada, dodao je on, zamijenjene drugim, ponajprije ekonomskim interesima, “dok proklamiranje ciljeva EU prema trećim zemljama imaju i premise političke neprincipijelnosti kakav je slučaj, odnosno odnos prema Bosni i Hercegovini, kako u periodu od 1992. do 1995. godine, tako i u ovom trenutku”.

– U posljednje vrijeme EU pomalo licemjerno daje poticaj ubrzanom pristupanja BiH njenom klubu država, a istovremeno insistira na održivosti instalirane etničke demokratije i ustavne diskriminacije koja se ogleda u mnogobrojnim problemima, a prije svih u narušenom aktivnom i pasivnom biračkom pravu. Sličan odnos prema BiH imamo i od SAD-a koje zvanično podržavaju BiH kao državu sa dva entiteta i tri etniciteta, a to eksplicitno znači i postojeći diskriminirajući politički poredak – kazao je, između ostalog, Tursić.