Predsjedavajući Okerić: Za projekte održivog povratka u RS izdvojeno 400.000 KM
Primjenjujući Uredbu o dodjeli transfera neprofitnim organizacijama i pojedincima iz Budžeta Kantona Sarajevo, Kabinet predsjedavajućeg Skupštine KS planirao je i izdvojio potrebna sredstva u 2023.godini za projekte održivog povratka u RS u ukupnom iznosu od 400.000 KM.
Kako je prilikom današnjeg potpisivanja ugovora s dobitnicima sredstava objasnio predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić, od tog iznosa 380.000 KM se dodjeljuje udruženjima, odnosno neprofitnim organizacijama koja su u potpunosti ispunila opće i posebne kriterije propisane u Javnom pozivu, a 20.000 KM pojedincima. Kako je dodao, cilj je unapređenje život povratnika u Republiku Srpsku.
“Projekti se odnose na pomoć u kupovini knjiga za djecu školskog uzrasta, prijevoz do škola, zdravstvene zaštite povratnika, povećanje stočnog fonda, proljetnu i jesenju sjetvu i niz drugih projekata koji su od velike važnosti za naše povratnike u entitet Republika Srpska. U današnjem razgovoru s povratnicima, prenijeli su mi da nemaju političku snagu, tj. dovoljan broj predstavnika na zakonodavnim i izvršnim funkcijama u RS-u, koji će se zauzimati za njihova prava i rješavati realne potrebe koje imaju.
Zbog toga Kanton Sarajevo, kao administrativni i ekonomski centar države ima obavezu da pomaže projekte održivog povratka u Republiku Srpsku, da olakša život naših povratnika. To je naša obaveza i nastojat ćemo da se povećavaju sredstva iz budžeta za ovu namjenu”, objasnio je predsjedavajući Okerić.
Udruženje “Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu – Jovan Divjak” dobilo je 17.000 KM na ime projekta Podrška osnovcima na području entiteta RS, dok je Udruženju građana “Argentarija” iz Srebrenice dodijeljeno 88.000 KM za podršku projektu “Održivi povratak u Opštinu Srebrenica”.
Udruženje žena povratnica “Podrinjka” Srebrenica dobilo je 12.000 KM za nabavku plastenika za četiri članice udruženja, a Organizacija RVI opštine Zvornik 40.000 KM za realizaciju projekta jesenje sjetve za povratnike na području Zvornika i Milića.
Udruženju „Dobro.ba“ dodijeljeno je 70.000 KM za kupovinu i dodjelu stoke povratničkoj populaciji u cilju održivog povratka, a u okviru već započetog projekta „Mini farma”, dok je Udruženje poljoprivrednika poljoprivrednih prerađivača “Grebak” dobilo 12.000 KM za kupovinu motokultivatora za ekonomski održivi povratak u Opštinu Foča.
Udruženju “Moj zavičaj” Kanlići-Goražde dodijeljeno je 17.000 za prijevoz, odnosno ostanak djece i učenika osnovnih i srednjih škola u povratničkom naselju Kopači-Novo Goražde, dok je Udruženju žena Podrinja iz Vlasenice dodijeljeno 12.000 na ime jačanja kapaciteta žena iz kategorije povratnika za preradu voća u toj općini.
Kriterije je zadovoljilo i udruženje “Istina Kalinovik 92″, kome je za projekt izgradnje Šehidske kapije i uređenje Šehidskog mezarja u mjestu Mjehovina dodijeljeno 15.000 maraka. Organizaciji „Svi za bolji VGD”, za finasiranje jesenje sadnje voća za povratnike u Višegradu dodijeljeno je 40.000 KM, a bratunačkom udruženju “Reditus” 13.000 KM za nabavku školskog pribora za učenike koji dolaze iz povratničkih porodica – preciznije za 166 učenika osnovne škole Bratunac.
Za nabavku 300 paketa školskog pribora za svu djecu od prvog do petog razreda koja su iz kategorije povratnika i koja pohađaju osnovnu školu u Zvorniku Organizaciji demobilisanih boraca s prostora grada Zvornika dodijeljeno je 19.000 KM, a Udruženju “Moja adresa Srebrenica” 28.000 KM za zdravstvenu zaštitu povratnika u ruralnim područjima Opštine Srebrenica.
Kada je riječ o pojedincima, sredstva do 2.000 KM dobilo je 10 osoba iz Istočne Bosne i to za nabavke vezane za poljoprivrednu djelatnost, kupovinu stoke i pčelinjih društava, manje radove na stambenim objektima, i sl.
Mevlida Mehanović, predsjednica Udruženja žena povratnica “Podrinjka” iz Srebrenice, koje je dobilo sredstva, navela je da ženama povratnicama svaki doprinos itekako znači.
“Odobreni novac iskoristit ćemo za nabavku plastenika. Naše članice isključivo žive od poljoprivrede, a s obzirom na to da je posljednjih godine gotovo nemoguće bilo šta proizvoditi na otvorenom zbog klimatskih uslova, plastenici će im itekako dobro doći”, navela je Mehanović.
