Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH: U toku godine planiramo izložbu sa eksponatima u rangu Hagade

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 1. februara obilježava 135. godišnjicu od osnivanja. Rođendan će proslaviti cjelodnevnim programom od 10 do 22 sata, a ulaz za posjetioce bit će besplatan.

Uz stalne izložbene postavke na sva tri odjeljenja, pripremili su i bogat dodatni sadržaj za sve uzraste, s posebnim naglaskom na muzejsko izdavaštvo. Najvrjedniji muzejski eksponat – Sarajevska hagada, bit će dostupna u dva termina – od 12 do 13 i od 20 do 22 sata, a muzejske publikacije, 1. februara, za rođendan, bit će snižene do 50 posto.

Kako je za Agenciju Anadolija (AA) kazao direktor muzeja Mirsad Sijarić, nakon rekonstrukcije koju je podržala Fondacija ALIPH (International alliance for the protection of heritage in conflict areas), Odjeljenje za etnologiju vraća se u upotrebu.

”Ovaj rođendan dočekujemo sa lijepim vijestima. Zvanično smo završili projekat sa Fondacijom ALIPH, čije sjedište je u Švicarskoj, ali unutar nje je sedam ili osam zemalja. Oni su veliki investitori i ulažu u ratna područja i postkonfliktne zone – popravljaju muzeje, razne spomenike u Iraku, Siriji, Afganistanu… Iako je prošlo 30 godina od rata, sretni smo što smo dobili njihovu podršku. S njihovim novcem radili smo na tri odjeljenja. Na arheologiji, prirodnom odjeljenju i najviše na etnologiji. Zamijenili smo potpuno sve depoe, a uradili smo cijelu zgradu etnologije. Tu je pomogla i Švedska ambasada, i umjesto planiranih 25 posto zgrade, uradili smo gotovo 100 posto. Sada se pušta taj prostor u upotrebu. Zamijenjena je sva rasvjeta, instalacije, klimitizirano je… Jer, stranci su spremni novac da ulože u ozbiljne stvari, a naši su spremni da daju novac samo u gluposti. Stranci daju novac za ozbiljne stvari koje su skupe, a održavaju infrastrukturu. Naši bi samo da daju novac za rasvjetu. Često sam im znao reći: ‘Vi biste svi da šminkate mrtvog čovjeka, a treba čovjeka prvo dići na noge, pa ga onda šminkaj’. Konkretno, tražili su da osvijetle fasadu, što bi bilo uredu kada bi je prvo popravili”, rekao je Sijarić.

Konekciju sa Fondacijom ALIPH Zemaljskom muzeju BiH napravio je čuveni muzej Louvre iz Pariza, a podržala je i Ambasada Francuske u Sarajevu.

”U večernjim satima bit će upriličena izložba na Odjeljenju etnologije “Zaštita naslijeđa za izgradnju mira“ Fondacije ALIPH na kojoj će prezentirati gdje i šta sve rade. Pozvali su predstavnike raznih muzeja i institucija iz BiH da se predstave, da bi i oni mogli tražiti neku pomoć od njih. Stotine miliona godišnje potroše na projekte. Vrlo mi je drago i što su iskazali želju da posjete još neke institucije u BiH, a mi smo predložili da odemo u Goražde. Pokušat ćemo da ih ubijedimo da bi bilo dobro da investiraju novac, jer nam je stalo da se obrati pažnja na manja mjesta u BiH, a koja to zaslužuju, posebno Goražde, jer je to jedno od najvažnijih tačaka u BiH po pitanju kulturno-historijskog naslijeđa koje je zanemareno, ili se ne istražuje. Hoćemo da pomognemo da se napravi određena infrastruktura, a Zemaljski muzej će biti na raspolaganju sa svojim znanjem i iskustvom, prvenstveno iz oblasti restauracije i konzervacije. Cilj i želja nam je da se pomogne lokalna zajednica, da se zaposli nekoliko ljudi, i po mogućnosti da se oformi neki prostor gdje bi oni mogli da prikupljaju materijal”, pojasnio je Sijarić.

Stari problemi Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine – neriješen pravni status i nedostatak stručnog osoblja, i dalje su aktuelni.

”Posebno osjetimo nedostatak stručnog kadra, iako sada imamo osiguranih 50 posto sredstava za hladni pogon i plaće. Ostalo bi trebali, odnosno trudimo se da nadoknadimo kroz razne projekte”, istakao je Sijarić.

U februaru, poslije proslave rođendana, očekuju tim stručnjaka iz SAD-a i Kanade, s kojim već neko vrijeme sarađuju na istraživanju eksponata Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koji još nikada nisu prezentirani javnosti.

”Taj tim bi radio sa nama na predmetima kako bi pripremili jednu vrlo zanimljivu izložbu u narednom periodu na etnologiji, posebno na materijalu koji se nalazi kod nas u muzeju, a koji do sada nije bio objavljivan, i koji će sigurno probuditi veliko interesovanje javnosti. Nemamo tačnih podataka kada su ovi predmeti doneseni u muzej. Zbirka je velika i pokušat ćemo napraviti zanimljivu selekciju. Pokušat ćemo da to bude u ovoj godini, ali, ovi stranci su vrlo oprezni u smislu da ne žele da rade stvari koje nisu 100 posto zaštićene. Zato nas prvo čeka konzervacija i restauracija. Konkretno, u pitanju su eksponati koji su vjerovatno iz 17. ili 18. stoljeća i svjedoče o bosanskom čovjeku koji je još tada raspolagao nevjerovatnim znanjem, a čak je poznavao i nauke koje nisu bile svojstvene za tadašnje vrijeme. U svijetu se priča da takvo nešto postoji, naslućuje se, a mi prvi imamo dokaz. I obzirom da još istražujemo, mogu vam reći da su eksponati po značaju u rangu Hagade”, rekao je Sijarić.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine čuva tri miliona eksponata, od kojih je dobar dio izložen u stalnim izložbenim postavkama koji broji tri odjeljenja – Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju. Svih ovih godina razvijao se do statusa najvažnije savremene naučno-obrazovne i kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, te njega nerijetko nazivaju rodnim listom i DNK svih Bosanaca i Hercegovaca.