Schmidt: Parlament BiH mora usvojiti zakon o državnoj imovini koja je samo u BiH blokirana već 17 godina

Izrazio podršku CIK-u

– Želim izraziti svoju zabrinutost zbog zbivanja u kojima neki nisu bili u stanju prihvatiti određene rezultate izbora. Želim da se to shvati u svim dijelovima zemlje i svim entitetima, odnosno da u zdravim demokratijama izborne rezultate utvrđuje Nezavisna izborna komisija, a ne političke stranke.

Diskreciono pravo Centralne izborne komisije je, kaže on, istražiti slučajeve ukoliko se pojave određene izborne nepravilnosti, pritom izražavajući svoju podršku CIK-u u izvršavanju njihovog ključnog mandata.

– Podstičem rad tužilaštava i sudija da istraže slučajeve onih koji su izvršili određene nepravilnosti. Posao političkih stranaka je ne da kritikuju CIK, oni imaju pravo saslušati njihove stvarne rezultate i najvažniji posao je pružanje podrške u brzom formiranju vlasti na osnovu stvarnih, izbornih rezultata – rekao je.

BiH mora preuzeti nekoliko reformi kako bi napredovala na svom putu ka Evropskoj Uniji

– U tom smislu glavni zadatak predstavlja rješavanje pravnog statusa državne imovine bivše Jugoslavije. BiH je jedina bivša jugoslovenska republika koja nije još riješila ovo značajno pitanje. Na osnovu odluka moga prethodnika državna imovina se još uvijek nalazi pod zabranom raspolaganja koja traje već 17 godina, pri čemu se isčekuje održivo rješenje državnog parlamenta. Ovo pitanje se mora rješavati na saveznom nivou, kao što je istakao i sam Ustavni sud. Ništa se, međutim nije dogodilo. Podstičem državne i entitetske organe vlasti da uzajamno sarađuju na ovim pitanjima.

Ističe da je razočaravajuće biti svjedokom takve očigledne inertnosti, te dodaje: “Ja nisam ovdje da budem razočaran, nego da radim na tome”.

– Parlament BiH mora usvojiti zakon na državnom nivou koji se tiče državne imovine. Ovdje se ne radi o poslovima iza kulisa, nego o tome da se političari napokon moraju pokrenuti i raditi svoj posao u okviru državnih institucija – naglašava Schmidt.

Osvrnuo se i na kritičke reakcije koje se tiču njegovih odluka od 2. oktobra

– Odluke su se morale donijeti i o njima je moralo biti govora detaljno. Moram reći da sam i ja nezadovoljan razvojem takvih događaja. Bilo bi bolje da su se domaći političari prije toga angažirali u iskrenom dijalogu kako bi ovu zemlju pokirenuli naprijed za dobrobit svih građana ove zemlje – istakao je.

Naglasio je kako smatra da su svi rezultati ovih diskusija bili nula.

– Nije bilo čak ni spremnosti da se dogovorene oko prvog koraka, odnosno omogućiti finansiranje izbora. Umjesto toga morao sam intervenirati da bi omogućio građanima izazak na izbore – podsjeća on.

Evropski standardi moraju postati norma u BiH

Na to dodaje da ljudska i građanska prava moraju biti zajamčena za sve građane, i kaže kako ovu poruku ne upućuje samo političkim strankama nego i ljudima pojedincima u ovoj državi.

– Želim se obratiti onima koji žive i rade u ovoj zemlji, znajući da je mnogi broj njih pretrpio grozne napade u prošlosti i razumljivo je da nemaju dovoljno povjerenja u ono što donosi budućnost. Iskazujem svoju podršku tim ljudima zbog onoga što su pretrpili.

Ovdje je riječ, kako ističe Schmidt, o diskriminaciji usmjerenoj protiv pojedinaca – “Ne radi se o etničkoj strukturi ili o ovom ili onom klubu konstitutivnih naroda, nego o diskriminaciji u kojoj ne možemo praviti razliku i reći da je neko Bošnjak, Srbin, Hrvat ili prosto rečeno ljudsko biće. Svi građani BiH zaslužuju da se suprostavimo svim vrstama diskriminacije“.

“Ja sam se pobrinuo za funkcionalnost Federacije BiH. Nove sudije Ustavnog suda su imenovane. Preporučio bih svim političarima da pogledaju listu zadataka koje se pred njima nalaze. Suština je da ja nisam ovdje napravio revoluciju. Imao sam još ideja koje sam htio implementirati, ali sam morao poštovati Ustav” a što se tiče RS-a mora se nešto poduzeti i po tom pitanju, kaže on, ali da mu je cilj u tom trenutku bio “pobrinuti se za funkcionalnost Federacije”.