Svjetski dan osteoporoze, šta je moguće učiniti prije nego bude kasno

Svake godine, 20. oktobra se obilježava Svjetski dan osteoporoze, kojim se želi podići globalna svijest o prevenciji, dijagnostici i liječenju osteoporoze i metaboličkih bolesti kostiju. Osteoporoza je bolest kosti karakterizirana smanjenom koštanom masom i promjenama u mikroarhitekturi kosti, što dovodi do pojačane lomljivosti kosti i povećanja rizika prijeloma, navode iz instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).  

Kako nastaje i kako se dijagnosticira

U početku osteoporoza ne boli i nema nikakve simptome, što je jedan od osnovnih razloga kasnog postavljanja dijagnoze. Smanjenje visine, pogrbljenost i bolovi u leđima najčešće se pripisuju drugim razlozima ili jednostavno starenju.

– Prvi znak osteoporoze često bude prijelom kosti. To mogu biti prijelomi nadlaktice, podlaktice, kuka, butne kosti ili potkoljenice, praćeni velikim patnjama i invalidnošću. Bol nastaje iznenada, često prouzrokovan naglim pokretom kao što je saginjanje, podizanje tereta ili rotacija kičme, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.

Ukoliko se primijeni svjetski standard da je osteoporoza zasigurno prisutna kod 30 posto žena starijih od 50 godina, lako je izračunati da u BiH trenutno ima oko 162.000 žena oboljelih od osteoporoze, a zbog produženja životnog vijeka i žena i muškaraca predviđa se da će do 2025. godine biti 60 posto više osoba s osteoporozom.

– Faktori rizika za nastanak osteoporoze su rana hirurška ili prirodna menopauza (prije 45-te godine), porodična osteoporoza, mala tjelesna masa, manji obim kukova i sitna građa, starija životna dob, kasna prva menstruacija (nakon 15-te godine), žene koje nisu rađale, prethodni prijelomi kostiju, podatak o smanjenju tjelesne visine ili o nastalim deformacijama kičmenog stuba, kaže dr. Kuduzović.

Problem mogu biti i sjedeći način života, nedovoljna fizička aktivnost, loše navike (pušenje, konzumiranje kafe i alkohola), nepravilna ishrana (sa smanjenim unosom kalcija i vitamina D), nedovoljno izlaganje suncu, druge bolesti (prvenstveno bolesti žlijezda s unutrašnjim lučenjem, bolesti štitne i paratireoidne žlijezde, bolesti želuca i crijeva zbog slabe resorpcije hrane, narušena funkcija bubrega i neke upalne reumatske bolesti) ili upotreba lijekova koji smanjuju koštanu čvrstinu (kortikosteroidi, heparin, lijekovi za liječenje epilepsije).

Šta je potrebno uraditi

Ukoliko vam je dijagnosticirana osteoporoza, potrebno je raditi na promjeni životnih navika, kao što su povećanje unosa kalcija kroz ishranu ili suplemente. U prehranu je korisno uvrstiti unos dodataka prehrani i hranu bogatu kalcijem i vitaminom D kako bi se smanjio rizik od nastajanja osteoporoze.

Namirnice bogate kalcijem su mlijeko i mliječni proizvodi, sjemenke i orašasti plodovi, ribe, posebno sardele, zeleno lisnato povrće, morske alge itd. Uz namirnice bogate kalcijem potrebno je unositi i namirnice bogate vitaminom D koji je najviše prisutan u ribljim uljima, navode stručnjaci.

Povišen unos kalcija rezultira smanjenjem remodeliranja kosti, smanjenjem gubitka koštane mase povezanog sa starenjem, te smanjenjem rizika za lomove. Najmanje dnevne potrebe za kalcijem za odrasle ljude procijenjene su na oko 800 do 1300 miligrama i ovise o starosnoj dobi, tjelesnoj masi i spolu.

Kada se uzima dodatno u tabletama, kalcij je preporučljivo uzimati zajedno s vitaminom D u dozi od oko 200 do 400 IJ. Doktor vam također može preporučiti smanjenje ili prestanak korištenja nekih lijekova koji mogu biti uzrok osteoporoze. Kortikosteroidi i neki lijekovi koji se koriste u tretmanu drugih stanja, kao što su astma ili artritis mogu uzrokovati osteoporozu, pa bi trebalo smanjiti dozu.

Fizička aktivnost posebno je važna još u mladosti, odnosno u dobi prije 30. godine života zato što omogućava da dostignemo svoju maximalnu koštanu masu, koja predstavlja dobar zalog za budućnost. Fizička aktivnost omogućava mehaničku tenziju kostiju, koja je važan poticaj za koštanu izgradnju.

U starijoj je dobi učinak tjelesne aktivnosti nešto manje značajan, ali ipak usporava gubitak koštane mase. Vježbanje, prilagođeno životnoj dobi, kao što je trčanje, plesanje, sportovi s reketom ili s utezima, duge šetnje najbolji su izbor za svakoga. Poželjni su i prestanak ili smanjenje pušenja, konzumiranja alkohola, a tek na kraju neophodno je liječenje osteoporoze lijekovima, i to lijekovima koji sprječavaju koštanu razgradnju ili lijekovima koji stimulišu koštanu izgradnju.

U INZ-u ističu da “u tretmanu svakog pacijenta s osteoporozom, vrlo je važno registrovati nivo D vitamina u krvi i korigovati eventualni deficit”. Ispitivanja u Europi su pokazala da više od polovine žena s osteoporozom nakon 50. godine ima snižen nivo D vitamina u krvi i da oboljele žene, i pored preporuka, uglavnom neredovno koriste D vitamin.