Potrebna nova euroatlantska politika za zemlje zapadnog Balkana

Forum u organizaciji Nacionalnog komiteta za američku vanjsku politiku (NCAFP), Međunarodnog centra Nzami Ganjavi (NGIC) i Fondacije društva zajedničkih vrijednosti okupio je danas u Sarajevu bivše lidere zemalja regiona i šire kako bi razgovarali u evropskoj budućnosti.

Skup je hibridnog formata i posljednji je u seriji foruma koje su pripremale i vodile nevladine organizacije kao nastavak projekta nazvanog “Zapadni Balkan – put naprijed” započetim na prvom okruglom stolu NCAFP-a koji je održan na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2019. godine.

Forum su otvorili predsjednica NCAFP-a Susan Elliot i generalni sekretar NGIC Rovshan Muradov, a na otvaranju skupa okupljenima se obratio i bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zlatko Lagumdžija koji je najavio da bi danas kao rezultat ovih skupova trebao biti predstavljen dokument koji će ponuditi prijedloge i politike o kojima bi se u budućnosti trebalo razmišljati.

– Jedan od njih je nova euroatlantska politika koja bi u središte trebala staviti ljudska prava uz odlučan obračun s korumpiranim strukturama te uz borbu s opasnim idejama promjena granica, negiranja genocida i religioznim radikalizmima – pojasnio je Lagumdžija.

Naglašava i da je potrebno ujedinjavanje s prozapadnim snagama kako bi se napravio jasni akcioni plan za svaku zemlju i region u cjelini, a potcrtao je i da će u tom dokumentu biti precizirano da se traži podrška za nekoliko kapitalnih projekata poput integracije u jedinstveno tržište EU.

Kao drugi princip, kazao je Lagumdžija, predložena je transportna i digitalna infrstaruktura zapadnog Balkana, a s namjerom da se šest država zapadnog Balkana povežu putevima i željeznicom uz izgradnju savremene digitalne infrastrukture.

Podršku skupu dao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović koji je naglasio da je pitanje napretka regiona zapadnog Balkana izuzetno važno, ne samo sa stanovišta zemalja tog regiona nago i stanovišta interesa cjelokupne Evrope.

– Sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana predstavlja jedan od ugaonih kamenova cjelokupne sigurnosne arhitekture Evrope. Svaki put kada je zapadni Balkan bio žarište ni cjelokupan evropski kontinent se nije mogao osjećati sigurno, a historijsko iskustvo pokazuje da su se negativni procesi prelijevali na cijelo evropsko područje – dodao je.

Nesumnjivo je, kazao je, da je stabilan i prosperitetan zapadni Balkan interes cjelokupne Evrope, te da evropske političke strukture, oličenje prije svega u Evropskoj uniji, imaju odgovornost da budu snažno angažirane na zapadnom Balkanu i da podržavaju pozitivne i konstruktivne procese.

Naglasio je da je u proteklim decenijama proces evropskih i euroatlantskih integracija predstavljao krucijalni okvir za stabilizaciju, jačanje mira i provođenje reformi u državama zapadnog Balkana jer kada se govori o smjernicama za kretanje regiona naprijed, evropska i euroatlantska perspektiva predstavljaju ključnu stvar i od najveće važnosti je da tako i ostane.

– U tom procesu nam je potrebna snažna podrška naših evropskih i euroatlantskih partnera zbog postojanja određenih retrogradnih snaga, ali i zbog kompleksnog dejtonskog sistema odlučivanja, koji je omogućio tim snagama da vrše opstrukcije i blokade – stava je Džaferović.

Mišljenja je da je za to potrebna i regionalna saradnja i unapređenje međusobnih odnosa između država koje čine zapadni Balkan jer su ti odnosi opterećeni neriješenim pitanjima, međuetničkim nepovjerenjem i posljedicama ratova iz 90-ih godina.

Ponovio je da je put rješavanja tih otvorenih pitanja dijalog, a ukoliko nije moguće dijalogom, onda uz konsultaciju institucija međunarodnog prava jer je jedini način da se grade zdravi i trajni odnosi poštivanje presuda međunarodnih sudova i općeprihvaćenih civilizacijskih pravila definiranih kroz međunarodno pravo.

– Evropsko iskustvo 20. stoljeća jasno govori da status quo ne predstavlja održivu kategoriju, te da je on uvijek samo uvod u krizu. Svaka politička i ekonomska stagnacija otvarala je prostor retrogradnim snagama, koje su nudile lažna i po pravilu nasilna rješenja s na kraju kobnim posljedicama – podvukao ej Džaferović.

Izrazio je uvjerenje da euroatlantski svijet ne može biti zaokružen bez država zapadnog Balkana, te da ovaj region ima jasnu euroatlantsku viziju i perspektivu, koja će u godinama koje slijede sve više postajati realnost, na uzajamnu dobrobit Evropske unije, NATO saveza i država zapadnog Balkana.

Skupu su prisustvovali, između ostalih, bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, bivši predsjednik Makedonije Branko Crvenkovski, bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor, bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i mnogi drugi.