Zakon o prijavljivanju imovine nosioca javnih funkcija u Kantonu sarajevo, rezultirao je i krivičnim prijavama. Ured za borbu protiv korupcije najavljuje i nove provjere. Ipak, pravni stručnjaci, slično kao i Ustavni sud Federacije, osporavaju određene odredbe, pogotovo one koje se odnose na treća lica.
Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo osnova je da Ured za borbu protiv korupcije i upralvjanje kvalitetom detektuje nesrazmjer između prijavljene i utvrđene imovine.
„Naravno što neko ima stečenu imovinu, to ne znači da je njegovo porijeklo imovine inkriminisano, da je stekao na nelegalan način. Ured ne provjerava porijeklo imovine, nego prijavljenu imovinu. Ovo što smo mi uočili, nije da je nelegalno stečena imovina, nego nije prijavljena imovina koju posjeduje nosilac javne funkcije. Tu treba napraviti jasnu distinkciju. Provjeravamo nesrazmjer između prijavljenog i onoga što smo mi provjerama našli“, rekao je Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS.
Kafedžić veoma indikativnim smatra ako neko ko obavlja važnu funkciju i donosi bitne odluke, ne želi prijaviti imovinu.
„Ured je već krenuo u novi krug provjere nesrazmjera imovine, očekujte nove aktivnosti. Minimalno će 200 ljudi biti provjereno u 2021. svi koji su lažno prijavili, odnosno sakrili imovinu biće procesuierani na isti način, kao i lica koja su se ovih dana pojavila u medijima, bez obzira kojoj partiji pripadaju, biće svi na isti način procesuirani“, istakao je Kafedžić.
Ipak, pravni stručnjaci imaju primjedbe na ovo rješenje antikorupcijskog zakona. Nedim Ademović podržava i mišljenje Ustavnog suda FBiH iz juna 2019. godine kojim je ukazano na nedostatke ovog zakona.
Predložena rješenja u spomenutom dijelu Zakona su nepotpuna i neodređena, posebno u dijelu koji definira “povezana lica” (ili bilo koje drugo pravno ili fizičko lice koje je s nosiocem javne funkcije u ličnoj, političkoj, ekonomskoj ili drugoj vezi), jer obuhvata nepoznati i neodređeni broj lica koja bi se mogla dovesti u ličnu, političku, ekonomsku i drugu vezu s nosiocem javne funkcije.
Navedeno je u Mišljenju Ustavnog suda FBiH.
„Trenutačni zakon nije dobar zato što u određenim slučajevima, prvo: obuhvata preširoko određene osobe, drugo: pojmovi koji se koriste u ovom zakonu nisu usklađeni sa drugim propisima, treće: nije Zakon dovoljno kako bi svi ljudi – kako nosioci, tako i treća lica – apsolutno znali šta su njihova prava i obaveze. Pojmovi koji se koriste su preopširni, preuopšteni“, kazao je Nedim Ademović, pravni stručnjak.
Ademoviću je i sporno javno objavljivanje podataka za srodnike i povezana lica nosilaca javnih funkcija.
Ured trenutno vrši provjeru za 40 hiljada diploma u KS. Do sada je pregledano oko četiri hiljade. Od toga dvadeset nije validno.
S krajem januara, istekao je rok za pojavu vlastite i imovine bližih srodnika, imenovanih ministara u novoj Vladi KS. Biće izvršene provjere.
Suad Karamustafić, TVSA