Nakon što je Vlada Kantona Sarajevo formirala stručno tijelo za spas i očuvanje Kulturno-sportskog centra Skenderija, javnost s nestrpljenjem očekuje prve korake. Skenderija, kao jedan od najvećih simbola glavnog grada, već decenijama propada zbog nedostatka jasne strategije, a novoimenovana komisija ima zadatak da ponudi dugoročno rješenje.
O tome kako će komisija funkcionisati, ali i o zabrinjavajućem tehničkom stanju objekta, u gostovanju na TVSA otvoreno je govorio član ovog tijela i dekan Građevinskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Samir Dolarević.
“Cilj nam je prikupiti naučne argumente, a ne odlučivati na osnovu emocija”
Profesor Dolarević je na samom početku istakao da je rješenje o imenovanju tek stiglo i da zvanični sastanci tek predstoje, te da će plan rada detaljnije definisati predsjednik komisije. Ipak, vizija zadatka koji je pred njima je potpuno jasna.
“Kako ja shvatam našu ulogu, mi kao eksperti iz različitih polja trebamo sa stručnog i naučnog aspekta prikupiti argumentaciju na osnovu koje bi se donijela pravilna odluka – kako rukovoditi Skenderijom, kako je zaštititi, kako da bude korisna gradu i, na koncu, kako da bude samoodrživa. Mišljenja su danas različita, svako ima neku svoju viziju, ali koga god pitate na osnovu čega to tvrdi, odgovor se uglavnom svodi na emocije. Ja sam praktično odrastao na Skenderiji, ona je moja mladost i vežu me najljepše emocije, ali sudbina ovog kompleksa se mora donijeti na osnovu ozbiljne stručne analize i relevantnih podataka, a ne na osnovu mišljenja i osjećaja”, poručio je Dolarević.
On je dodao da će komisija analizirati nekoliko varijanti te za svaku od njih predstaviti jasne argumente s konstruktivnog, ekonomskog, arhitektonskog aspekta, kao i sa aspekta zaštite spomenika.
Alarmantno stanje ispod platoa: Kante s vodom stoje već 35 godina
Kao stručnjak s Građevinskog fakulteta, profesor Dolarević je za Skenderiju profesionalno vezan još od 1990. godine. On je podsjetio na poražavajuću činjenicu da se na alarmantna upozorenja struke decenijama žmirilo.
“Kada je ratne 1990. godine dio glavnog platoa propao, moje starije kolege s fakulteta su uradile prvu kasetaciju i plato je oslonjen preko pomoćne čelične konstrukcije. Tada je napisano da je hitno potrebno riješiti problem hidroizolacije. Kada sam nedavno, 35 godina poslije, ponovo obilazio Skenderiju na zahtjev Vlade KS, ispod te iste čelične konstrukcije našao sam kante koje i dalje prikupljaju vodu! U međuvremenu smo mi s Građevinskog fakulteta uradili četiri ili pet elaborata o stanju konstrukcije, uvijek naglašavajući hitnost sanacije, ali se nikada ništa praktično nije poduzelo”, upozorava profesor.
Posljedice ovog nemara danas su vidljive i opasne. Zbog prodiranja vode, privremena čelična konstrukcija je nakon tri i po decenije koradirala čak 60 posto, izgubila je svoju sigurnost i taj dio prostora je s pravom zatvoren za javnost.
Šta je rješenje: Sanacija ili rušenje pojedinih dijelova?
Zahvaljujući detaljnom pregledu koji je sa svojim timom obavio prošle godine, profesor Dolarević ističe da ima prilično jasnu sliku o oštećenjima, što ga stavlja u blagu prednost unutar komisije. Njegova uloga biće isključivo analiza s konstruktivnog stanovišta.
“Dobra vijest je da su konstrukcije iznad sportskih dvorana – kako iznad Mirze Delibašića, tako i iznad ove dvije manje dvorane – u odličnom stanju. Tu ne treba raditi ništa, te čelične konstrukcije se redovno kontrolišu i o njima ljudi iz Skenderije vode računa. Međutim, konstrukcija iznad privrednog grada, odnosno svi elementi koji su izloženi vanjskim uticajima, zahtijevaju ozbiljnu sanaciju. U vrijeme kada se Skenderija gradila, nauka o trajnosti materijala i konstrukcija nije bila razvijena i nije se vodilo računa o tome”, pojasnio je dekan.
Govoreći o potencijalnim rješenjima, Dolarević ostavlja otvorene karte, ali naglašava ekonomsku i građevinsku realnost:
“Sanacija vanjskih dijelova gdje je armatura potpuno koradirala biće izuzetno mukotrpna, zahtjevna i skupa. Zato je, čisto s konstruktivnog stanovišta, neke dijelove bolje srušiti i potpuno ponovo izgraditi, dok bi se neki drugi isplatili sanirati. Naravno, moguće je i sve sanirati, a moguće je i sve srušiti pa graditi novo – sve zavisi od toga šta će reći drugi članovi komisije iz svojih oblasti. Naš cilj je da ponudimo jasne varijante i argumente, a konačna odluka biće na donosiocima političkih odluka”, zaključio je prof. dr. Samir Dolarević.
