Harbaš u Špici: Cijene goriva u BiH udvostručene u šest godina, a vlasti nisu učinile ništa

Dok cijene nafte na svjetskim berzama kontinuirano rastu i prelaze 100 dolara po barelu, građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s novim valom poskupljenja na benzinskim pumpama. Za pun rezervoar dizela danas je potrebno izdvojiti i do 70 KM više u odnosu na početak godine. Dok susjedne i evropske zemlje donose mjere zaštite potrošača, vlasti u BiH i dalje ne reaguju.

O trenutnom stanju na tržištu energenata, izostanku reakcije nadležnih institucija i potencijalnim rješenjima, u emisiji „Špica“ govorio je stručnjak za energetiku Nihad Harbaš.

Kratkoročna stabilizacija, ali dugoročni trendovi zabrinjavaju

Gledajući blisku budućnost, Harbaš ističe da se u narednim sedmicama može očekivati određena stabilizacija krajnjih cijena, pod uslovom da ne dođe do novih nepredviđenih geopolitičkih potresa.

„Vidimo da se polako stabilizuje krajnja cijena goriva, odnosno finalnih proizvoda — prije svega dizela i benzina. Dešavanja na Bliskom Istoku automatski su se odrazila na cijene i lance snabdijevanja. U narednim sedmicama moguća je određena stabilizacija i izostanak naglog rasta, ukoliko ponovo ne dođe do nekih ekstremnih situacija ili prekida naftovoda“, navodi Harbaš.

Međutim, analiza u proteklih šest godina pokazuje zabrinjavajući trend u kojem su se cijene fosilnih goriva u našoj zemlji doslovno udvostručile — s nekadašnjih 1,80 KM na blizu 4 KM po litru u pikovima.

„BiH zavisi od uvoza energenata koji su tržišna roba. To su energenti čija se cijena promijeni čim se ‘predsjednik Amerike nakašlje’, a kamo li kada imamo ratna dešavanja. Iz prošlosti, nažalost, nismo ništa naučili. Bilo da je riječ o plinskoj krizi 2009. godine, dešavanjima na Krimu 2014., pandemiji koronavirusa, agresiji na Ukrajinu ili sukobu na Bliskom Istoku — sve je to višestruko povećalo cijene“, upozorava energetski stručnjak.

Kakve mjere država može donijeti?

U javnosti se često raspravlja o nametima na gorivo, pri čemu akcize, putarine i PDV čine između 35% i 40% ukupne cijene goriva na pumpama. Pored poreza, u strukturu ulazi i trgovačka marža.

Kao brze i kratkoročne poteze koje bi nadležni mogli povući, Harbaš navodi:

Privremeno ukidanje ili smanjenje poreznih opterećenja (poput smanjenja akciza ili PDV-a).

Ponovno ograničavanje trgovačkih marži.

Ipak, ističe da marže distributera trenutno nisu primarni problem jer najveći dio troška odlazi na nabavku i logistiku transporta nafte.

„Sve mjere ograničavanja su kratkoročne i nisu dugoročno održive. Moramo mijenjati generalnu koncepciju i više se fokusirati na troškove nego samo na cijene“, naglašava Harbaš.

Problem robnih rezervi: Nemamo kapacitete za 90 dana

Iako Direktive Evropske unije propisuju obavezu posjedovanja obaveznih naftnih rezervi za minimalno 90 dana kako bi se ublažili tržišni šokovi, BiH je daleko od tog standarda.

„ Nemamo dovoljne skladišne kapacitete. Iako je u Federaciji BiH pokrenuta obnova i izgradnja skladišta u Blažuju, Živinicama i Bihaću, to je i dalje mali procenat u odnosu na ono što EU propisuje. Kada bismo u BiH imali rezerve za barem mjesec dana, to bi bilo idealno u kriznim momentima. Naftne rezerve služe upravo tome — da se amortizuju poskupljenja i spriječe udari na građane“, objašnjava Harbaš.

Rješenje je u energetskoj tranziciji i racionalnoj potrošnji

Dugoročni izlaz iz kriznog začaranog kruga uvozne zavisnosti Harbaš vidi u investiranju u domaće i lokalne izvore energije te u promjeni navika potrošača.

Investicije u održivi transport i obnovljive izvore: Evropa masovno ide u pravcu elektrifikacije javnog i privatnog prevoza, te korištenja biogasa i vodonika.

Racionalno korištenje energije: Ogromne količine energije u BiH se gube u domaćinstvima, komunalnim uslugama i javnoj rasvjeti. Smanjenjem neracionalne potrošnje i boljim planiranjem transporta (npr. češćim korištenjem javnog prevoza umjesto automobila za kratke relacije) građani i društvo mogu direktno smanjiti svoje troškove.

„Racionalno korištenje ne znači da se moramo odricati komfora, smanjivati grijanje na 18 stepeni i smrzavati se, ali ne mora biti ni 25 stepeni. Potreban nam je sistemski i holistički pristup: kratkoročno ograničavanje marži i poreza, a dugoročno vlastita proizvodnja i energetska efikasnost“, zaključio je Nihad Harbaš u gostovanju na TV Sarajevo.