Prof. dr. Nusret Drešković upozorava: BiH je u „crvenoj zoni” klimatskih promjena, a vlasti nemaju nikakvu strategiju.
Nakon izuzetno toplog i sušnog ljetnog perioda koji je pogodio Bosnu i Hercegovinu, region i Evropu, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Nusret Drešković, gostujući u emisiji „Špica”, iznio je dramatična upozorenja o klimatskoj budućnosti naše zemlje.
Kako navodi profesor Drešković, naučna zajednica u BiH već dvije decenije upozorava na fenomen klimatskih promjena i ekstremizaciju vremenskih prilika, ali nadležne institucije i dalje ignoriraju ove procese.
„Ovo su tek počeci – vrhunac stiže do 2050. godine”
Drešković objašnjava da se ekstremizacija vremenskih prilika manifestuje kroz dva glavna segmenta: dugotrajne ljetne suše s izuzetno visokim temperaturama koje izazivaju fiziološke suše i požare, te kratkotrajne, ali intenzivne padavine tokom hladnijeg dijela godine koje uzrokuju razorne poplave i klizišta.
„Prema svim prognostičkim modelima i procjenama Međuvladinog panela za klimatske promjene, ovo što danas preživljavamo – suše, požari i paklene vrućine – tek su počeci. Najintenzivniji negativni efekti očekuju se oko 2050. godine”, naglasio je Drešković.
BiH pogođena direktno: Balkan u „crvenoj zoni”
Profesor je posebno istakao da se Bosna i Hercegovina, zajedno sa cijelim Balkanskim poluostrvom, nalazi u takozvanoj „crvenoj zoni” na globalnoj mapi klimatskih promjena.
„To znači da smo područje koje je direktno pogođeno. Nemamo vremena za čekanje niti se možemo nadati da će se priroda sama od sebe smiriti. Svake godine nepogode će biti sve češće i intenzivnije”, upozorio je.
Potpuna nespremnost države i izostanak reakcije vlasti
Uprkos ozbiljnosti situacije, BiH u ovaj kritični period ulazi potpuno nespremna. Prema riječima prof. Dreškovića, političari i donosioci odluka u BiH do sada nisu ponudili nikakve konkretne mjere, poticaje niti strategije adaptacije.
„Po odnosu prema najvažnijem životnom pitanju – pitanju klimatskih promjena – nalazimo se na samom dnu, ne samo evropske, već i svjetske ljestvice. Sektori poljoprivrede, šumarstva i proizvodnje električne energije prepušteni su sami sebi”, navodi Drešković, dodajući da PMF kao vodeća naučna ustanova u ovoj oblasti nikada nije dobio poziv od nadležnih federalnih ili državnih organa za sistemsku saradnju.
„Sve se svodi na kratkotrajne reakcije tek kada se nesreća dogodi – hajmo reagovati dok požari ili poplave ne prođu, umjesto da sistemski planiramo i ublažavamo posljedice. Pitanje adaptacije na klimatske promjene postalo je pitanje opstojnosti stanovništva na ovim prostorima”, zaključio je profesor Drešković.
