U Sarajevu je počelo dvodnevno zasjedanje Vijeća za implementaciju mira (PIC), a jedna od ključnih tema o kojoj će se raspravljati jeste izbor novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon odlaska Christiana Schmidta. Iako se u javnosti pominje nekoliko imena, niko za sada nema jednoglasnu podršku, a očekivanja javnosti i političkih aktera su podijeljena.
O tome šta donosi sjednica PIC-a i kakva je budućnost međunarodne zajednice u BiH, u emisiji Špica govorila je politička analitičarka Elma Karišik.
Novi visoki predstavnik bez nove strategije
Karišik ističe kako promjena na čelu OHR-a suštinski neće donijeti zaokret u politici međunarodne zajednice prema našoj zemlji.
“Očekivanja su takva da ćemo mi dobiti novog visokog predstavnika, ali nećemo dobiti novu strategiju koja bi u ovom trenutku bila važna za Bosnu i Hercegovinu. Pod tim mislim na spremnost članica PIC-a da nam konkretno pomognu kako bismo konačno postali članica Evropske unije i krenuli reformskim putem koji nam se godinama obećava”, naglasila je Karišik.
Dodala je da analitičari koji prate procese u BiH nemaju ista očekivanja kao građani, prvenstveno zbog poteza još uvijek aktuelnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji su od samog starta pokazali loš smjer – poput nametanja Izbornog zakona u izbornom danu, čime su potpuno obesmišljeni prethodni izbori.
“Evo, u ovom trenutku iščekujemo izbore 2026. godine potpuno nesvjesni šta će nam oni donijeti. Puno smo više očekivali, a malo dobili”, jasna je analitičarka.
Koncept “faznog pristupa” – EU nas ne vidi kao partnera
Karišik se osvrnula i na trenutne ponude koje dolaze iz Brisela, ističući da se BiH više i ne nudi stvarno članstvo niti plan rasta, već novi koncept koji u javnost plasira predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Radi se o tzv. faznom pristupanju Evropskoj uniji.
Opstanak OHR-a je pitanje opstanka BiH
Komentarišući jučerašnje proteste građana ispred OHR-a u organizaciji Kruga 99, na kojima je traženo zadržavanje bonskih ovlasti, Karišik je upozorila da je situacija mnogo ozbiljnija nego što domaća javnost i političari misle.
“Pitanje opstanka OHR-a direktno vežem za pitanje opstanka Bosne i Hercegovine. Svima je jasno da BiH u ovom trenutku ne može funkcionisati bez OHR-a. Sudbina BiH i njen opstanak su već odavno na stolu, a da mi toga nismo ni svjesni”, upozorava Karišik.
Razlog za slabu reakciju građana i političku apatiju analitičarka vidi u ranijim političkim dogovorima unutar zemlje. Prema njenim riječima, sudbina ključnih institucija već je načelno trasirana “u vinskim podrumima u Laktašima”, čime je najviše profitirao Milorad Dodik, čija je prvenstvena želja upravo odlazak visokog predstavnika i gašenje OHR-a.
