Gošća Intervjua TVSA bila je ministrica za odgoj i obrazovanje KS, Naida Hota-Muminović. Razgovarali smo o novom kolektivnom ugovoru za djelatnost srednjeg obrazovanja i položaju prosvjetnih radnika u KS, kao i reformi obrazovanja. Tema je bila i sigurnost u školama, te dojave o bombama. Govorili smo i o stanju školskoj infrastrukturi, te programu sufinansiranja boravka djece u vrtićima.
“Ministarstvo je iniciralo razrješenje direktora/ice te škole”
Nakon što su roditelji učenika iz odjeljenja VII-1 JU “Sedme osnovna škole” na Ilidži obavijestili javnost o potpunom bojkotu nastave, Hota-Muminović kazala je za TVSA da je upoznata s ovim slučajem.
–Ne možemo sve iznositi jer su u pitanju maloljetni učenici. Ne želimo napraviti senzaciju od toga u javnosti. Ovo će se riješiti kroz pojašnjenja i razgovore. Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja će obaviti svoj dio posla; roditelji moraju biti detaljno upoznati sa situacijom. Čim je Ministarstvo saznalo za ovaj slučaj prošle godine, uputili smo upite i inicirali nadzore. Utvrđeno je da je bilo propusta u postupanju škole. Škola nije poduzela korake da ispuni preporuke stručnog nadzora. Govorim o Upravi i organima škole. Pravilnik vrlo precizno definiše ulogu svih nas u sistemu – poručila je ministrica, Hota-Muminović.
Na pitanje zašto nije reagovano ako se uvidjelo da škola ne postupa po preporukama, ističe: “Mi smo reagovali. Stručni nadzor je urađen u februaru, a kada smo u periodu od oktobra do decembra primijetili da se škola oglušila na preporuke i da nije organizovan multisektorski sastanak koji Pravilnik propisuje, Ministarstvo je iniciralo razrješenje direktora/ice te škole. Uputili smo informaciju Vladi Kantona Sarajevo i Školskom odboru inicijativu za razrješenje“.
-Ne mogu ulaziti u sve detalje nalaza stručnog nadzora, ali evidentno je bilo propusta ljudi u lancu koji su trebali reagovati mnogo prije ministrice. Mi u Kantonu Sarajevo imamo dobre mehanizme podrške i nadzora. Biti direktor škole je odgovoran posao i ako nisu u stanju motivisati pedagošku službu da pomogne djetetu, onda moramo ukazati na te propuste. Slijede razgovori sa roditeljima i poduzimanje konkretnih mjera. Svaki učenik mora imati osiguranu stručnu podršku. Kada roditelji dobiju punu informaciju o tome šta je urađeno, a šta nije, moći ćemo se vratiti unazad i popraviti ono što je propušteno u radu stručne službe i nastavnika – pojasnila je.
Neće biti povećanja cijene boravka djece u javnim vrtićima u narednoj školskoj godini
Razgovarali smo i o programu sufinansiranja boravka djece u vrtićima. Vlada Kantona Sarajevo prihvatila je nedavno ovaj program za školsku 2026/2027. godini.
-Ovo je program Vlade kojim podržavamo širenje obuhvata djece predškolskim odgojem i obrazovanjem. Mi trenutno u Kantonu Sarajevo imamo 11.700 djece koji su već obuhvaćeni predškolskim odgojem. Bilježimo to kao jedan zaista rekordni broj u Bosni i Hercegovini. Tamo u izvještajima koje mi dakako popunjavamo na našem putu pridruživanja Evropskoj uniji, stvarno smo rekorderi. Ali to je zato što jesmo razvili ovaj dobar podržavajući program. Mi u Kantonu nudimo 40 vrtića pri Javnoj ustanovi “Djeca Sarajeva” i 50 vrtića privatnih predškolskih ustanova. Oni su obuhvaćeni programom Vlade o sufinansiranju. Za svako dijete Vlada u ovoj godini, od septembra izdvajat će 235 konvertibilnih maraka za cjelodnevni boravak. Ukupna vrijednost tog projekta, ukupna investicija je preko 17 miliona konvertibilnih maraka godišnje. To je jedna izuzetno dobra pronatalitetna mjera. Rješavamo brigu, naravno, roditeljima “gdje sa djetetom”, oslobađamo snagu, radnu snagu za tržište rada. Osnažujemo i žene; na kraju krajeva, one najčešće ostaju kući jer ne mogu čuvajući dijete najčešće ne mogu stići, a plus benefiti dobrog pedagoškog odgoja. To je nenadoknadivo – poručila je ministrica.
Kad je riječ o tome da li će doći do povećanja cijene boravka djece u privatnim vrtićima, istaknuto je:
-Koliko smo mi dali sufinansiranja, nažalost većina vrtića je za toliko povećala cijenu, tako da roditelji te prve godine skoro da ništa nisu osjetili od sufinansiranja. A to je novac građana, upravo tih roditelja. Mi smo tad kad smo razvijali ovaj program, jer svake godine nešto unaprijedimo, rekli: može naravno poskupljenje, mora biti, razumijemo da rastu i troškovi i za privatne predškolske ustanove, ali smo dali određena pravila koliko može procentualno da se poveća cijena. U ovoj godini, dakle, oni vrtići koji koštaju do 400 konvertibilnih maraka mogu povećati maksimalno 10% cijenu. A najveći broj vrtića je u dijapazonu od 401 marke do 600 konvertibilnih maraka – oni mogu maksimalno 5% povećati cijenu. Svi su nam vrtići pristali da se usklade sa ovim uslovima da bi bili u programu sufinansiranja. Oni naravno ne moraju to prihvatiti, mogu dati cijenu kakvu god hoće, ali u tom slučaju to roditelji znaju kada ih biraju – znaju i pristaju ili ne pristaju na to.
Na pitanje hoće li poskupiti boravak djece u vrtićima u okviru JU “Djeca Sarajeva” ministrica je odgovorila da do toga neće doći u školskoj 2026/2027. Poskupljenje se očekuje od školske 2027/2028 godine.
-Javna ustanova “Djeca Sarajeva” se mogla mnogo bolje razvijati što se tiče unutrašnjih procedura u proteklim godinama. Nikad nije korigovana cijena boravka, sve se to podržava kroz budžet Kantona Sarajevo, a trebala je na neki način biti u proteklim godinama korigovana. Mi odnedavno tek imamo uspostavljen Upravni odbor i taj Upravni odbor naravno razmatrat će, kad analizira sve izvještaje, analizirat će i povećanje i prijedlog prema Vladi povećanja cijena boravka u Javnoj ustanovi “Djeca Sarajeva”. Ona je sada 140 konvertibilnih maraka i očekujemo da će dakle u narednom periodu, ne od ove školske godine od septembra, već za sljedeću školsku godinu – to je 2027/2028. – biti povećanje cijena. Što je sasvim logično, ali će roditelji o tome blagovremeno sve znati sljedeće proljeće. Sad to ne možemo, ne želimo napraviti; ljudi kad upisuju i biraju vrtiće moraju znati koliku cijenu će plaćati od septembra – pojasnila je ministrica.
O radu Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja
Burno zasjedanje Skupštine Kantona Sarajevo ponovo je otvorilo pitanje strateškog ulaganja u obrazovni sistem. Glavna tema rasprave bio je Godišnji plan i program rada Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja za 2025. godinu, dokument o kojem se zastupnici, zbog prekida sjednice, još uvijek nisu zvanično izjasnili.
Dok opozicija propituje opravdanost budžeta od blizu 7 miliona KM, ministrica za odgoj i obrazovanje, Naida Hota-Muminović, za TVSA pojasnila je ključnu ulogu ove institucije.
-Nisam primijetila da je bilo previše suštinskih primjedbi, suštinskih zamjerki na rad Instituta. Primijetila sam čak da su neke diskusije potpuno iste, kao da postoje neki folderi u laptopima od prošle godine, od pretprošle godine, pa se samo to otvori i iste se čak i metafore koriste. Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja je jedna novoosnovana ustanova u Kantonu Sarajevo. Zadužena je za razvoj, strateški razvoj obrazovanja preduniverzitetskog nivoa, znači za vrtiće, osnovne škole i srednje škole. To je bila jedna nedostajuća karika sve ovo vrijeme, jer mi smo imali onaj naš tradicionalni prosvjetno-pedagoški zavod kakav postoji i u drugim kantonima, ali on je vremenom u Kantonu Sarajevo, nakon jednog zlatnog perioda poslijeratne obnove, nažalost bio doveden na jednu marginu obrazovne zajednice i obrazovnog sistema. I on više nije mogao ni da prati ni trendove ni potrebe – istakla je Hota-Muminović za TVSA.
-Dakle, svaki obrazovni sistem, osim obrazovne vlasti koja kreira obrazovne politike, mora imati i stručna mjesta, ljude koji okupljaju nastavnike, pružaju im stručnu podršku i naravno rade nadzor, kontrolu i praćenje kvaliteta – pojašnjava ministrica.
Istakla je i da je pitanje sigurnosti u školama u fokusu od početka mandata.
-2021. godine krenuli smo intenzivno u kapacitiranje stručnih službi , zaposlili smo godinu poslije više od sto psihologa, kapacitirali smo stručne službe – poručila je.
Čitavu emisiju Intervju TVSA pogledajte na našem Youtube kanalu.
