Gosti emisije bili su profesor mašinstva Ernad Bešlagić i Rašid Fetić, predsjednik sindikata Nove željezare Zenica, koji su se u programu osvrnuli na gašenje visoke peći i stanje u zeničkoj željezari.
Danas je potvrđeno da je visoka peć u Novoj željezari Zenica prestala sa radom, što je izazvalo brojne reakcije i zabrinutost, kako među radnicima tako i u stručnoj javnosti. Sagovornici su upozorili da se radi o izuzetno osjetljivom trenutku za industriju koja je decenijama bila jedan od simbola Zenice i bosanskohercegovačke metalurgije.
Profesor Bešlagić je, govoreći o gašenju visoke peći, istakao emotivnu i društvenu težinu ovog događaja:
„Kad pogledate to kako se predstavlja, sve to nekako tužno. Kad gledamo jedan dugi vremenski period koji je Zenica živjela sa Željezarom, ako se nešto zatvara, odnosno gasi, to izgleda kao neka komemoracija. Ono što nas zabrinjava jeste kao da ne znamo šta ćemo poslije ovoga. Akteri koji su glavni u svemu ovome nekako lutaju, odnosno nadaju se nekom rješenju. Ne vidimo izlaznu strategiju šta će se desiti“, rekao je Bešlagić.
Govoreći o uzrocima koji su doveli do ovakvog stanja, profesor je podsjetio na dugogodišnje procese privatizacije i promjene vlasničke strukture, koje su, prema njegovom mišljenju, ostavile ozbiljne posljedice na lokalnu ekonomiju:
„Dovelo je niz odluka koje se sada pokazuju kao pogrešne. Ne mogu i nije korektno da se sada traže krivci na način da se neko proziva kao jedini odgovoran. U tom trenutku ljudi su donosili odluke koje su smatrali najboljim. Početak kraja bila je privatizacija, kada je integralna proizvodnja čelika prešla u privatne ruke. Od tog trenutka nemate više istu kontrolu. Kasnije, dolaskom globalnog vlasnika, Željezara se okrenula tržištu, ali je zanemarena lokalna zajednica. Nisu se razvile prateće firme, niti strategija koja bi apsorbovala radnu snagu“, pojasnio je Bešlagić.
S druge strane, predsjednik sindikata Rašid Fetić opisao je trenutnu situaciju kao izuzetno neizvjesnu i stresnu za radnike koji se nalaze pred mogućim gubitkom posla. Naglasio je da je prioritet sindikata sigurnost visoke peći i njeno očuvanje u toplom režimu:
„Sad je najveća briga visoka peć i kako sve to odraditi bezbjedno i na siguran način, da ona ostane u toplom režimu da bi se u dogledno vrijeme mogla ponovo pokrenuti. Ako bi se zaustavila na način da se ohladi i ugasi, to bi bio kraj“, upozorio je Fetić.
On je dodao da ne postoji jasna garancija o budućnosti proizvodnje:
„Mi nemamo garanciju kada bi se ona mogla ponovo pokrenuti, jer sadašnji vlasnici su na pitanje o eventualnim subvencijama i nastavku integralne proizvodnje kategorično odgovorili – ne. Oni ne namjeravaju pokrenuti integralnu proizvodnju“, rekao je.
Fetić je podsjetio i na ranije periode kada je proizvodnja bila privremeno zaustavljena, ali očuvana u tehnički održivom stanju:
„Stav sindikata je da visoka peć ne ide na gašenje nego da ostane na toplom režimu, kao što je to bilo 2023. godine tokom generalnog štrajka, kada je nakon dva mjeseca ponovo pokrenuta bez većih problema“, istakao je.
Govoreći o razgovorima s Vladom Federacije BiH i predstavnicima Energoinvesta, Fetić je rekao da ipak postoji određeni optimizam:
„Bili smo u ministarstvu sa gospodinom Vedranom Lakićem i direktorom Energoinvesta. Tu se ukazalo jedno svjetlo na kraju tunela, tračak nade za sve nas. Ja zaista pozdravljam tu odluku i interesovanje i nadam se da će se u skorije vrijeme naći rješenje i model da se ovo pokrene ponovo“, kazao je.
Ipak, upozorio je da radnici već osjećaju posljedice:
„Radnici se opraštaju od svojih pogona kao od porodice. To je fabrika koja ljudima znači život. Ja se nadam da će ovo biti noćna mora i da ćemo se vratiti na radna mjesta, jer 133 godine rada i tri rata smo preživjeli“, dodao je Fetić.
U završnom dijelu razgovora, profesor Bešlagić je ocijenio da reakcije institucija dolaze prekasno, te da nedostaje jasna koordinacija između svih aktera:
„Meni ovo izgleda kao produžetak, kao da smo kupili malo vremena. Kao da smo ušli u produžetke i sada čekamo šta će se desiti. Vlada se sastaje sa radnicima kada je situacija hitna, a ne direktno sa vlasnicima, i tu vidim određeni problem koordinacije“, rekao je.
On je zaključio da, iako postoji nada u rješenje, ključni izazov ostaje u tome da se donesu brze i stručne odluke koje će odrediti budućnost željezare i hiljada radnika koji od nje zavise.
Više u videu:
