Cijene goriva nastavljaju rasti, dok plate stagniraju, a građani sve teže podnose udar na kućne budžete. Ključno pitanje koje se nameće jeste – ko zapravo snosi teret krize, a ko od nje profitira? Da li je riječ o tržišnim zakonitostima ili nedostatku sistemske kontrole?
O rastu cijena goriva i mogućim mjerama za zaštitu standarda građana u emisiji govorili su profesorica Adisa Omerbegović Arapović, federalni ministar trgovine Amir Hasičević i predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić, uz kratko uključenje ministra trgovine i turizma RS Neda Puhavca.
Najnovija informacija o najavljenom desetodnevnom primirju između Izraela i Libana, koju je objavio američki predsjednik Donald Trump, ponovo je otvorila pitanje uticaja geopolitike na cijene energenata. Profesorica Omerbegović Arapović ocijenila je da takve izjave imaju ograničen domet, ističući da su „sve ono što on govori pokušaji na neki način manipulacije tržištem“, te da bez stvarne stabilizacije odnosa „nisam sigurna da to ima neke dugoročne ozbiljne uticaje na tržište“. Dodala je da globalna dešavanja već proizvode negativne posljedice, podsjećajući da su „najave da će svjetska ekonomija ući u recesiju stigle od ozbiljnih međunarodnih institucija“.
Govoreći o domaćim mjerama, ministar Hasičević najavio je novi paket intervencija s ciljem ublažavanja inflacije i stabilizacije tržišta. Kako je pojasnio, riječ je o „tri osnovna stuba“ koji podrazumijevaju djelovanje na veleprodajne marže, uvođenje fiksnih marži za određene proizvode i zaključavanje cijena. Naveo je da je cilj „da probamo presjeći taj inflatorni lanac“, ali uz oprez kako se ne bi ugrozilo snabdijevanje.
Jedna od konkretnih mjera odnosi se i na cijenu hljeba, za koju je predloženo ograničenje. „Trenutno je prijedlog da između 3,20 i 3,50 KM bude kilogram hljeba, bez obzira na pakovanje“, rekao je ministar, objašnjavajući da se time želi spriječiti izbjegavanje propisa kroz promjene gramaže i deklaracije proizvoda. Naglasio je i da su mjere zamišljene kao privremene, u trajanju od 60 do 90 dana, jer „prevelika ili preduga intervencija države često napravi poremećaj na tržištu“.
Osim regulatornih mjera, Vlada planira i subvencije, posebno u segmentu goriva i distribucije. Hasičević je podsjetio da ranije nisu usvojene izmjene koje bi smanjile akcize, ali da se sada traže alternativni modeli pomoći, naglašavajući da „taj novac se mora vratiti na izvor, u primarnu proizvodnju i socijalne kategorije“.
Iz privrednog sektora stižu jasni zahtjevi za odlučnijim potezima države. Jašarspahić je istakao da je ključni problem visok udio fiskalnih opterećenja u cijeni goriva, naglašavajući da „ukupno je 0,71 KM na završnu cijenu koju imaju distributeri“ te da bi „privremena suspenzija akciza bila jedina prava mjera koja bi mogla dati efekat“. Posebno je upozorio na posljedice po poljoprivredu, gdje troškovi goriva direktno utiču na cijene hrane.
Kao jednu od konkretnih intervencija, ministar je naveo i pomoć poljoprivredi kroz dodjelu goriva: „2,5 miliona litara dizela je odobreno za poljoprivredu“, čime se pokušava ublažiti udar na proizvodnju.
Dok se čeka konačan dogovor sa socijalnim partnerima, ostaje otvoreno pitanje hoće li predložene mjere biti dovoljne da zaustave rast cijena ili će pritisak na građane i privredu nastaviti rasti.
Više u videu:
