Dr. Madžida Mašić: Bajram kao povratak sebi i čuvanje neprocjenjive rukopisne baštine BiH
U bajramskom izdanju jutarnjeg programa, razgovarali smo s dr. Madžidom Mašić, višom naučnom saradnicom u Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu, koja svojim predanim radom doprinosi očuvanju i istraživanju bogate rukopisne baštine Bosne i Hercegovine.
Na samom početku razgovora, dr. Mašić podijelila je svoj lični doživljaj Bajrama, ističući njegov duboki duhovni značaj.
“Bajram je, kao i za svakog vjernika, kruna ibadeta. To je tačka povratka istinskom sebi, trenutak kada sagledavamo sve ono što je Ramazan promijenio u nama i prilika da procijenimo koliko smo se duhovno uzdigli,” kazala je.
Govoreći o izazovima savremenog vremena, naglasila je kako je očuvanje duha Bajrama danas posebno važno. U vremenu ubrzanog života i sveprisutne komercijalizacije, ističe, ključno je nastaviti živjeti vrijednosti koje se njeguju tokom Ramazana.
“Izazov očuvanja Bajrama leži u odupiranju trendovima savremenog društva. Suština je da nastavimo živjeti vrijednosti koje u prvi plan stavljaju duhovnost, a u drugi naše svakodnevne potrebe i materijalni svijet,” poručila je.
Osim o duhovnim temama, razgovor je otvorio i pitanje njenog naučnog rada. Dr. Mašić već godinama istražuje rukopisnu baštinu na orijentalnim jezicima, a interes za ovu oblast razvila je još tokom studija orijentalistike.
Posebnu prekretnicu u njenoj karijeri predstavlja 2017. godina, kada je, zajedno s kolegicom dr. Dželilom Babović, započela projekat katalogizacije i digitalizacije rukopisa iz zbirki Muzeja Hercegovine u Mostaru, kao i iz Franjevačkog samostana u Petrićevcu.
“Ovi projekti su bili signal da se posvetim istraživanju tog neotkrivenog blaga i nastavim rad u tom pravcu,” istakla je.
Zanimljivo je da njen istraživački rad obuhvata rukopisne zbirke različitih konfesionalnih sredina – od medresa i tekija do franjevačkih samostana. Uprkos toj raznolikosti, zaključci istraživanja ukazuju na zajedničku nit.
“Sve ove zbirke, bez obzira na konfesionalni okvir, svjedoče o istoj namjeri – da se sačuva i otrgne od zaborava bogato stvaralaštvo nastajalo tokom pet stoljeća osmanske vladavine u Bosni,” naglasila je.
U svojoj studiji, dr. Mašić po prvi put sistematizira podatke o više od 1300 rukopisnih kodeksa, što predstavlja izuzetno vrijedan doprinos nauci i kulturi. Proces istraživanja bio je zahtjevan, posebno zbog nedostatka savremenih podataka o stanju rukopisnih fondova nakon posljednjih ratnih dešavanja.
“Nismo imali potpunu sliku o fondovima, jer su ranija istraživanja bila zastarjela. Nastojala sam objediniti i sistematizirati sve dostupne podatke kako bi ova knjiga postala centralna tačka pristupa rukopisnoj građi danas,” pojasnila je.
Poseban akcenat u svom radu stavlja na afirmaciju domaćih autora i prepisivača, koje smatra ključnim za razumijevanje kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine.
“To je jedan od najblistavijih perioda naše kulturne prošlosti. Djela domaćih autora pokazuju da Bosna i Hercegovina nije bila periferija, već aktivan i ravnopravan učesnik u intelektualnim tokovima tog vremena,” zaključila je dr. Mašić.
Razgovor s dr. Madžidom Mašić podsjetio je na važnost očuvanja duhovnih vrijednosti, ali i kulturnog naslijeđa koje svjedoči o bogatoj i slojevitoj prošlosti Bosne i Hercegovine.
Više u videu:
