Ako umjetnu inteligenciju shvatamo kao jedan alat koji nam pomaže, od tog alata možemo izvući maksimum i napraviti dobre stvari. No, ako ga shvatamo kao nekoga opasnog ko će da nas uništi, onda taj neprijateljski stav u startu ne radi dobre stvari. Da li je ovako mišljenje ispravno i hoće li nas umjetna inteligencija zamijeniti bila je jedna od tema u Sarajevskom jutru. Naš gost bio je Nedim Muhamedagić, softverski inžinjer.
-Puno ljudi me pita upravo to ‘Hoće li nas AI zamijeniti? Je li moj posao siguran za koju godinu?’. Mislim, ne znamo, ali sa ovim što danas vidimo – neće. Dešava se jedan pomak u generalno u svim industrijama, bar evo u industrijama što sam ja imao doticaja s njima, gdje uvođenjem AI-a neki poslovi na kojima se gubilo vrijeme, koji su uzimali ogromnu količinu vremena jer je bilo ili nemoguće ili veoma teško ili neisplativo automatizirati, digitalizirati te procese. Npr. kad se radi unos podataka, neko uzme, prekucava neke stvari u neki sistem. Takvi poslovi polako izlaze – istakao je Muhamedagić.
„Ali treba ovo vidjeti kao priliku. Rast umjetne inteligencije nam daje priliku da ne moramo četiri sata provesti prekucavajući nešto, nego se sad možemo stvarno fokusirati na svoje domensko znanje. Znači, ja sam u nekoj industriji, znam kako se neki procesi rade, znam kako se neki proizvod pravi. Hajde da se fokusiram kako sad ja to skaliram na veći nivo, povećam proizvodnju, povećam zaradu, smanjim troškove ili slično, umjesto da se bavim tim nekim, da kažem, poslovima koji su faktički gubljenje vremena ako ih zamijenimo sa umjetnom inteligencijom”, dodaje Muhamedagić.
„Evo u programiranju kod nas konkretno: ja sam neke funkcije u kodu hiljadu puta u životu napisao. Sad kad mi dođe novi projekt, ja bih sad trebao opet sjesti i ispisivati. Sad AI piše te stvari, dok se ja mogu izmaknuti i vidjeti, recimo, kako funkcioniše cijeli sistem, kako se integriše, kako radi, kako doprinosi vrijednost samom tom proizvodu. Tako da ja ne radim manje, nego samo radim druge stvari, gdje puštam AI-u te neke banalne stvari da hendla, dok se ja mogu fokusirati na neke ozbiljnije stvari u svojoj industriji“, istakao je Muhamedagić.
Može to biti idealna prilika za razvoj, ali naravno, kao i sve, treba vremena da se u ljudima razbije prvenstveno strah. Svaki dan taj strah se i podgrijava na društvenim mrežama i na internetu. Posljednjih dana bilo je aktuelno pravljenje animacija i karikatura na ChatGPT-u.
-Mislim, ne bih sad da plašim ljude s nekim teorijama zavjere ili nešto, ali činjenica je da ovo smo naučili još od korištenja interneta. Sve svoje podatke, znači nevezano za AI, sve svoje podatke koje mi dignemo na internet – bilo to na Instagram, na Facebook, na neku web stranicu – to je automatski dostupno svima. I tako da uvijek tu treba biti malo pažljiviji šta stavljamo. Možda ta animacija što smo pravili neku tu karikaturu ‘šta ChatGPT zna o meni’ – možda nije toliko ni loša. Zašto? Zato što ste već dali te informacije ChatGPT-u kroz to neko korištenje – pojašnjava Muhamedagić.
„E sad tu se povlači pitanje: je l’ nam stvarno to problematično? Imamo neki alat koji koristimo za day-to-day stvari i naravno da oni žive i od tog prikupljanja informacija. To nije nikakva tajna, sve velike industrije, sve velike kompanije na neki način prikupljaju te neke podatke o nama da bi razumjele svoje klijente, da bi povećale poslovanje… Generalno profit je tu uvijek u pitanju. Tako da te platforme uvijek prikupljaju podatke o nama. Na nama je da uvijek odlučimo šta je okej da mi podijelimo, šta je okej da stavimo na internet”,” pojašnjava naš sagovornik.
„Meni su profesionalne stvari kojima se ja bavim sasvim okej da pričam sa tim nekim ChatGPT-jem. Naravno, neke tajne stvari, tajne informacije imaju neka pravila koja neću dijeliti. Uvijek je važan zdrav razum. Ako smo nešto stavili na internet – možda Instagram neće to ni koristiti za nešto da uči o nama, ali često su nama profili javni, pa onda neki drugi alat može proći, pokupiti sve na Instagramu, te karikature i nešto drugo uraditi s njima. Tako da, uvijek trebamo biti pažljivi šta stavljamo na internet i kako konzumiramo generalno sadržaj“, zaključuje softverski inžinjer, Nedim Muhamedagić.
Čitav razgovor o ovoj aktuelnoj temi, pogledajte na našem Youtube kanalu:
