Kulovac za TVSA: BiH pred energetskim izazovima: povećanje cijene plina i potreba za Južnom interkonekcijom

U emisiji Špica razgovarali smo s Mehom Kulovcem, stručnjakom za energetiku, o aktuelnim energetskim temama – povećanju cijene prirodnog plina u Federaciji BiH, prognozama za naredni period te značaju projekta Južne interkonekcije. Govoreći o odluci Vlade Federacije BiH da odobri povećanje veleprodajne cijene prirodnog plina za 3,99 posto, Kulovac ističe da je takav potez bio realno očekivan.

„Prije nekoliko dana Vlada Federacije BiH odobrila je povećanje veleprodajne cijene prirodnog plina od 3,99 posto. To je bilo očekivano s obzirom na dešavanja na evropskom i svjetskom tržištu. Gazprom je definisao to poskupljenje, a Energoinvest je, sasvim prirodno, podnio zahtjev za korekciju cijene“, kazao je Kulovac.

Naglašava da povećanje veleprodajne cijene ne znači automatski i poskupljenje za krajnje korisnike.

„ Distributivne kompanije će analizirati svoje ulazne troškove i tek tada odlučiti hoće li i u kojem obimu korigovati cijene prema krajnjim korisnicima. Ipak, realno je očekivati da će dio tog povećanja biti prenesen“, pojasnio je.

Govoreći o budućim kretanjima cijena, Kulovac ističe da su prognoze nezahvalne, ali da trenutni pokazatelji daju umjereni optimizam.

„Sa ovim povećanjem, veleprodajna cijena plina iznosi oko 830 KM po hiljadu standardnih kubnih metara, što je niže nego u januaru 2024. godine. Tokom 2025. imali smo nekoliko pojeftinjenja, zbog čega je sadašnja cijena i dalje povoljnija“, naveo je. Dodaje da bi, prema dostupnim analizama, u aktuelnoj grijnoj sezoni trebalo izbjeći dodatna poskupljenja.

„Možemo biti zadovoljni ako se zadrži ovo povećanje od 3,99 posto. Ne očekujemo dodatna poskupljenja u toku grijne sezone“, rekao je Kulovac.

Mišljenja je da je prirodni plin u Bosni i Hercegovini i dalje jedan od prihvatljivijih energenata. Ističe da je cijena plina u BiH među najnižima u regionu i Evropi, posebno kada se koristi uz kondenzacijske plinske kotlove. U tom smislu, plin je i dalje prihvatljiv energent za domaćinstva i privredu.Govoreći o Južnoj  interkonekciji, upozorava da se „Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva plinom iz jednog izvora i jednim transportnim pravcem – ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom, preko Bugarske i Srbije, i ulazi u BiH u Zvorniku. Evropska unija je najavila potpunu zabranu uvoza ruskog plina u relativno kratkom roku, što za BiH predstavlja ozbiljan izazov“. Posebno je naglasio važnost plina za Kanton Sarajevo, kako za sistem daljinskog grijanja, tako i za individualna domaćinstva i privredu.

„Prirodni plin čini oko četiri posto ukupnog energetskog miksa BiH, ali je od ključne važnosti za grijanje velikih stambenih objekata i industriju, gdje ga nije lako zamijeniti drugim energentima“, rekao je.

Južna interkonekcija predstavlja jedan od najvažnijih energetskih projekata za BiH. Zaključio je da je riječ o skupoj, ali neophodnoj investiciji.

„Riječ je o gasovodu koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, odakle bi dolazio plin iz različitih izvora, uključujući SAD. Planirana trasa je duga oko 170 kilometara, a procijenjena vrijednost projekta kreće se između 300 i 500 miliona eura“, naveo je Kulovac.