Povodom godišnjice sjećanja na jednog od najvoljenijih kantautora s ovih prostora, Kemala Montena, Amir Misirlić je u Sarajevskom jutru podsjetio na važnost lika i djela čovjeka koji je postao simbol Sarajeva.
Prema riječima Amira Misirlića, tajna Kemine bezvremenosti leži upravo u tome što nikada nije težio da postane “zvijezda” u klasičnom smislu te riječi. Iako su ga svi tražili, on je mir pronalazio u svojoj oazi – među prijateljima i porodicom. Njegova veličina ogledala se u tome što je sve oko sebe pokušavao spustiti na zemlju i demistifikovati slavu. “Najveće priznanje za njega bilo je ono što se u Sarajevu jednostavno kaže – da je raja”, istakao je Misirlić.
Sudbonosna opklada na stadionu Koševo
Malo je poznato da je Kemal Monteno svoju karijeru počeo na stadionu Koševo, ne kao muzičar, već kao neko ko je želio postati fudbaler. Misirlić je podijelio i anegdotu o nastanku čuvene pjesme “Lidija”. Dok su Kemo i njegov prijatelj, pjesnik Rešad Hadrović, izvlačili linije na stadionu, dogovarali su tekst za Kemin novi hit. Kemo je želio da se pjesma zove “Ubavka” po njegovoj tadašnjoj djevojci, dok je Rešad insistirao na imenu “Lidija”. Odluka je pala nakon bacanja novčića – Kemo je izgubio, a “Lidija” je postala pobjednica prvog festivala “Vaš šlager sezone” 1967. godine.
50 godina himne Sarajevu
Ove godine se navršava i pola vijeka od pojavljivanja nezvanične himne grada, pjesme “Sarajevo, ljubavi moja”. Zanimljivo je da publika u dvorani na “Šlageru sezone” 1976. godine ovu pjesmu prvobitno nije prepoznala kao pobjedničku, stavivši je tek na osmo mjesto. Ipak, glasovi putem dopisnica kasnije su presudili u korist pjesme koja će postati vječni simbol grada.
